Aprobación del Pabellón y Escudo Nacional en el Tercer Congreso reunido en el templo de la Encarnación el 25 de noviembre de 1842, bajo la presidencia de don Carlos Antonio López.
Óleo sobre lienzo de Guillermo Ketterer pintado en 1957.

jueves, 3 de febrero de 2011

KALAÍTO ÑEPRESENTA GUENOSÁIRE-PE

Kuñakarai ha karaikuéra mayma.
Tapendepyhare poräite.
Vy’a ijojaha’ÿva chemoirü ko pyhare jajotopávo ko ñane retä Paraguái rógape a Guenosáire-pe. Tuichaite mbe’e niko pejapo che rehe pejúvo pechemoirü. Kóina niko aru apresentamívo peëme che rembiapopy, novéla guaranimeguáva ambohérava’ekue Kalaíto Pombéro.  Kóva niko osëva’ekue 1981-pe ha voieterei voi opa, oiméne raka’e napenderupytýi voi, ha ko’ägä péina hasypeve osë jey.
Aipotaite niko kuri oho Paraguaýpe ñande ryke’y guasu, Dr. Carlos Federico Abente, opresenta  ñane  retäyguápe ko tembiapokue kóva. Ha’e niko hína poéta, ñane ñe’ë mbojeguaha, tuichavéva oïva ñande apytépe. Upévare, ha avei aikuaa rupi oleepaitéma hague ha ohayhuha  ko tembiapopy, aipota kuri ha’ete voi opresenta. Péro niko ndaikatúi kuri, ha he’i ramo guare chéve hembireko, ña Éva, naikatumoaiha, ha’eva’ekue chupe: upéicha ramo che aháta Guenosáirepe penerendápe, ikatu kuaa haguäicha upépe opresenta ñane xénte kuérape mbo’ehára guasu marangatuete.
Ha péina ápe oï ha’e ñande apytépe, ha amomba’e guasúvo chupe ha’e peëme, péva añoitéma opyta chéve che ryke’ýva ramo ko guarani jehaípe, oho rire apyre’ÿme  Carlos Martínez Gamba. Upévare  aju hendápe ikatu kuaa haguä ipo rupive perresivi ko Kalaíto Pombéro.
Iporäko peikuaami péva ha’eha mitä tenondere ñane ñe’ëme, ha tenonderete avei opaite Amérika ñe’ëme. Péva mboyve ndaipóri ambue novéla ojehkriviva’ekue  Amérika iñe’ënguéra  teépe; pévape itenonde ñane ñe’ë ha ojapóma 28 áño itenonde hague; osë guive  ko Kalaíto  1981 pe, ha péina ágä peve ne’ïrä gueteri hekovia. Mba’evéichagua Amérika ñe’e noprodusíri gueteri novéla ko’ágä peve.
Opa umívare péina che py’a renyhengue reheve aju penerendápe, aju pohechamívo, ha arúvo peëme ñane retä pehënguemi ha’eva ñane ñe’ë guarani ha ñande reko paraguaiete. Äva ä mba’e pejuhúta ko novéla kóvape ha avei amombe’use peëme chéve ramo guarä che akakuaave hague ko Kalaíto osë rire. Apilla poräve ñe’ënguéra reko. Hesakäve chéve ko’ágä; ha upévare péina añembojave guarani paraguái rehe ha ambohasávo Kahtílla ñe’ëme añembojave avei Kahtelláno paraguái rehe. Ikatu va’erä niko  oime ajejavy aje. Opaichavévo, upéva ojehecháne tenondevévo.
Ko guarani ñande ñañe'ëva, lo mitä oheróva guarani jopara niko, oreko héra tee; upéva hína: guarani paraguái. Péicha héra pórke ñandé ko'agä ñañe'ëva ipype ndaha'evéima indíxena sino paraguájo; ndaha'evéima ava guarani, ha'éma ava paraguái. Ha ñande añoite ñaime ko Amérikape, peteï pyéulo indixena'ÿva, peteï pyéulo mehtíso, ñañe'ëva indíxena ñe'ë ñanderetakuére ha pyeuloháicha. Upéva avei peteï orgúllo va’erä ñandéve guarä.
Opa umívare che kóina aheja kóva ko novélape ha’e kóa ko edision moköihápe, che remiandu ha che ñe’ä reroviapy. Ha péina aru , amoï ha aheja pende pópe. Aguyje.
Casa Paraguaya en Buenos Aires

1 comentario: