miércoles, 2 de abril de 2014
Rubén Bareiro Saguier tyvy ári
Añeha’äta amohenda che
ñe’ë, ojerure rupi chéve che irünguéra, añe’ëmi
haguä Guarani Ñe’ë Rerekuapavë
rérape, Academia de la Lengua Guarani rérape. Ha péina aityvyromíta ñane
avañe’ë amombe’upotávo peëme ore mba’embyasy. Ore roiméva ñane ñe’ë
rerekuáramo pe Terekuapavëme, kuehe ambue guive rojeaho’i ñembyasýpe,
ojehekýire ore pa’ügui ko karai guasuete, ore javegua ramo jepe upépe, ha’éva
hína ore ryke’y iñaranduvégui orehegui. Ha’e péina ñande reja oho haguä aipo
tetä oñemano’ÿhápe, oïvahína aipo yvága mimbi sakäme.
Peteï tajy máta ipoguasúva, hi’yvukúva, hovanameme ha
iporo’óva, hérava Rubén Bareiro Saguier,
péina ojero’a, oñeno, omboja hakâ, hogue ha ipoty ñande Paraguái yvýre, ha
upépe ojepyso, opytu’u. Upe javete, tajykuéra oïhaguéicha ko Paraguái retäme
oñakäity ha ojerojy joaite, omomba’e guasúvo ipehênguépe, ijavegua ha’ekueraichaguávape; hapicha yvyra itáicha
hatäva, hesâiva ha jeroviaháva, imbovýmava ohóvo ñane retäme. Ha umi tajy
poräicha opa avei ohóvo ñande apytépe karaiete; ko’ä karai ijoheipyréva, heko
potïva, iñarandúva, imba’eporäva ha oporohayhu kuaáva.
Ha mba’étepa jajapóta, jaikóta mantema águi rire hese’ÿ. Mba’énipo
oikopáta ñandehegui ko Paraguáipe, nañambyekoviáiramo ko’ä ñande yta guasu
kuérape, ha nañambojeroviáirö umi opytávape gueteri. Äva niko hína la tetä
Paraguái omboapytéva. Äva rehe’ÿ niko ñande ha’ygue rei. Ñande ñaikotevë äichagua
tapicha rehe pórke hesekuera’ÿ ndajarekói techapyrä, ojeheróva karai ñe’ëme
“modelo de vida”. Äva niko hína la paraguaiete, Paraguái apyterekuete ijehegui reínte ojeapóva mba’érö, ojayvy’ÿva
avave renondépe, ohechaukáva ipyapy ijetu’uhápe, ndopokóvai imba’e’ÿre, ojavyky’ÿva tetä
rembiporu, noñembotuicháiva hapicha renondépe, hekove resâiva, imarangatúva ha
ojepytasóva hapicha iporte’ivéva ykére. Yma jeko peichameme rai raka’e la
paraguájo ha péichava’erä jeko la paraguajoitéva.
Péina amyasäi hetekue jerére ko guarani ñe’ë ha’e
ohayhueteva’ekue. Omoirüva’ekue chupe
oñemosërö guare hetägui ha oho oiko mombyry. Umi pytagua retä rupi
oikokuévo jeko ha’e ohechakuaaraka’e ko ava ñe’ë ovaleveha hetaiterei mba’égui
ha upévare oñepyrüraka’e ohapojo’o ha ohapyaty.
Ñene retä iñamandaje pavë ramo guare 1992 pe, ha’e he’iva’ekue
oréve upe Konvensión Konstitujéntepe: “Jahupíke ñane avañe’ë tetä ñe’ë teete ramo. Aníke jakyhyje upéva
jajapo haguä”. Ha roimehaguéicha ore ijaveguáva roñakäity henondépe,
rojeroviágui iñe’ê rehe. Nda’ipóva’ekue peteï, ore apytépe, he’íva upéva oï
vaiha.
Oikuaáre ha oikuaa poräre ñane ñe’ë ohenoiva’ekue chupe
Terekuára pavë ojeheróva Academia, upe guive omombareteve haguä ko ñe’ë.
Upéicha rupi ha’eñoitékuri ko Paraguáipe Académico jo’a. Ha’e oïkuri moköive
Academia pe, karaiñe’ëmeguápe ha guaranimeguápe. Upéva avei omombe’u ñandéve paraguaiete
hague ko karai Rubén; omboyke’ÿva ha ojapyhy hetä iñe’ë tee moköive.
Ha umi oiko hague rupi jeko heta ohasa asy; ndaha’éi
tekotevëgui síno techaga’u ha ñembyasýgui. Heta ombyasy oikóva hese ha hetave
ombyasy ojepohýire hetäre peteï tekove tajasu. Ha karia’yetéicha ojepytaso upéva
renondépe. Tekotevë ñaromandu’a ko’ä mba’e ani haguä oiko jey ñane retäme.
Nahi’ävéima jajopersegi ñande paraguájo. Hi’äma opa upéva. Ñane retä niko michï
ha imboriahu, ha ñande paraguájo ñane
mbovy ha ñande tavymimi joaite. Opa umívare ko ñane retä ikangy. Ajevérö niko,
jaipotáramo ko Paraguái imbareteve, jajoayhuva’erä ipoyvi guýpe ha ñañangareko
va’erä ojuehekuéra. Mborayhu ha jekupyty añoite ikatu omombarete ñane retäme.
Upéva oikuaa porä va’ekue ko ñande
ryke’y ko’ágä ñantrregátava hína yvýpe. Ha’e noñomotare’ÿi va’ekue hapicha
paraguájo ndive. Nda’ipy’arói va’ekue avave ndive. Ha péina ñanemotyre’ÿ
oheja’ÿre ni peteï enemígo ko yvy apére.
Enterovéva hi’ä jaikuaa ko ñande ryke’y guasu tuicha omongakuaa
hague ñane retäme, jepe ramo kuri ndorekói heta mba’e ome’ëva’erä, umi mba’e
rerekohágui oheja hetaiteve mba’e pórke oheja chupe heta tembiapokue oje’o’ÿtava
ha ikusugue’ÿtava. Rubén oheja ohokuévo, hembiapokue rupive, peteï tetä
tuichavéva pe ha’e ojuhuva’ekuégui onase
ramo guare.
Mba’e nipo ikatu ñarreklama äichagua tapicha kuimba’épe.
Jahechaháicha, ojapopaite la ijapopymíva ko yvy apére hekovépe. Ko’ágä
noikotevëvéima mba’evére ha katu ñande ñaikotevëta hese. Ore ro’eroína katui
oïne haguä ñande ykére jajuhu kuaáma
guive chupe. Opyta ñandéve hekovekue kuarahyetéicha ojajáiva ha
hembiapokuerakue. Opyta hemimbo’epy ha
hemimbo’ekuéra. Ha ipahaitépe japyta ñande, jaikuaava’ekue chupe ha ikatúva
ñambojeroviapotávo hekovekue jahupi héra yvatete, ára ru’ä meve.
Amboapývo che ñe’ë ha’emíta avei roguerohoryha ko hetekue
jererúre oñeñotÿ haguä ko Villétape. Roipojopy karai Intendéntepe upévare.
Chupe ha enteroite villetánope peguerekóta
rehe ko’ápe ko ñande ryke’y Ruben pe, ko inase haguépe; ko táva ha’e
ohayhutévape. Ko’ápe oï poräitereíta ko “villetáno universal”, he’i haguéicha
hese kuehe ambue Diario Ultima Hora. Äpe oñangarekóne hese ára ha pyhare ä
irundy pindo máta guasu hemiñotÿngue ha omomandu’aitémiva’ekue Rubén pe “Ayvu Rapyta” rehe. Ha’e ipy’arorými oñatöivo
ñande ypykuéra mbya guarani remimombe’u he’íva: “Ñande
Ru Papa Tenonde, Ñamandu, ojapo rire
ko mundo omoïva’ekue irundy pindo yvuku
ijokoharä ha umíva ru’äme oheja”.
Ha néi. Tahejána cheave ápe che ñe'ë. Ambojearoviáma opavaite terekuára rérape, terekuára guasu Rubén Bareiro Saguier pe, ha péina ambopiro'ymíma che ave che py'a remimbyasy. Aguyje.
Tadeo Zarratea
28-III-14
Suscribirse a:
Enviar comentarios (Atom)
No hay comentarios:
Publicar un comentario