Aprobación del Pabellón y Escudo Nacional en el Tercer Congreso reunido en el templo de la Encarnación el 25 de noviembre de 1842, bajo la presidencia de don Carlos Antonio López.
Óleo sobre lienzo de Guillermo Ketterer pintado en 1957.

miércoles, 2 de abril de 2014

Rubén Bareiro Saguier tyvy ári

Añeha’äta  amohenda che ñe’ë, ojerure rupi chéve che irünguéra, añe’ëmi  haguä  Guarani Ñe’ë Rerekuapavë rérape, Academia de la Lengua Guarani rérape. Ha péina aityvyromíta ñane avañe’ë  amombe’upotávo  peëme ore mba’embyasy. Ore roiméva ñane ñe’ë rerekuáramo pe Terekuapavëme, kuehe ambue guive rojeaho’i ñembyasýpe, ojehekýire ore pa’ügui ko karai guasuete, ore javegua ramo jepe upépe, ha’éva hína ore ryke’y iñaranduvégui orehegui. Ha’e péina ñande reja oho haguä aipo tetä oñemano’ÿhápe, oïvahína aipo yvága mimbi sakäme.

Peteï tajy máta ipoguasúva, hi’yvukúva, hovanameme ha iporo’óva, hérava Rubén Bareiro Saguier, péina ojero’a, oñeno, omboja hakâ, hogue ha ipoty ñande Paraguái yvýre, ha upépe ojepyso, opytu’u. Upe javete, tajykuéra oïhaguéicha ko Paraguái retäme oñakäity ha ojerojy joaite, omomba’e guasúvo ipehênguépe,  ijavegua ha’ekueraichaguávape; hapicha yvyra itáicha hatäva, hesâiva ha jeroviaháva, imbovýmava ohóvo ñane retäme. Ha umi tajy poräicha opa avei ohóvo ñande apytépe karaiete; ko’ä karai ijoheipyréva, heko potïva, iñarandúva, imba’eporäva ha oporohayhu kuaáva.

Ha mba’étepa jajapóta, jaikóta mantema águi rire hese’ÿ. Mba’énipo oikopáta ñandehegui ko Paraguáipe, nañambyekoviáiramo ko’ä ñande yta guasu kuérape, ha nañambojeroviáirö umi opytávape gueteri. Äva niko hína la tetä Paraguái omboapytéva. Äva rehe’ÿ niko ñande ha’ygue rei. Ñande ñaikotevë äichagua tapicha rehe pórke hesekuera’ÿ ndajarekói techapyrä, ojeheróva karai ñe’ëme “modelo de vida”. Äva niko hína la paraguaiete, Paraguái apyterekuete  ijehegui reínte ojeapóva mba’érö, ojayvy’ÿva avave renondépe, ohechaukáva ipyapy ijetu’uhápe,  ndopokóvai imba’e’ÿre, ojavyky’ÿva tetä rembiporu, noñembotuicháiva hapicha renondépe, hekove resâiva, imarangatúva ha ojepytasóva hapicha iporte’ivéva ykére. Yma jeko peichameme rai raka’e la paraguájo ha péichava’erä jeko la paraguajoitéva.

Péina amyasäi hetekue jerére ko guarani ñe’ë ha’e ohayhueteva’ekue. Omoirüva’ekue chupe  oñemosërö guare hetägui ha oho oiko mombyry. Umi pytagua retä rupi oikokuévo jeko ha’e ohechakuaaraka’e ko ava ñe’ë ovaleveha hetaiterei mba’égui ha upévare oñepyrüraka’e ohapojo’o ha ohapyaty.

Ñene retä iñamandaje pavë ramo guare 1992 pe, ha’e he’iva’ekue oréve upe Konvensión Konstitujéntepe: “Jahupíke ñane avañe’ë  tetä ñe’ë teete ramo. Aníke jakyhyje upéva jajapo haguä”. Ha roimehaguéicha ore ijaveguáva roñakäity henondépe, rojeroviágui iñe’ê rehe. Nda’ipóva’ekue peteï, ore apytépe, he’íva upéva oï vaiha.

Oikuaáre ha oikuaa poräre ñane ñe’ë ohenoiva’ekue chupe Terekuára pavë ojeheróva Academia, upe guive omombareteve haguä ko ñe’ë. Upéicha rupi ha’eñoitékuri ko Paraguáipe Académico jo’a. Ha’e oïkuri moköive Academia pe, karaiñe’ëmeguápe ha guaranimeguápe. Upéva avei omombe’u ñandéve paraguaiete hague ko karai Rubén; omboyke’ÿva ha ojapyhy hetä iñe’ë tee moköive.

Ha umi oiko hague rupi jeko heta ohasa asy; ndaha’éi tekotevëgui síno techaga’u ha ñembyasýgui. Heta ombyasy oikóva hese ha hetave ombyasy ojepohýire hetäre peteï tekove tajasu. Ha karia’yetéicha ojepytaso upéva renondépe. Tekotevë ñaromandu’a ko’ä mba’e ani haguä oiko jey ñane retäme. Nahi’ävéima jajopersegi ñande paraguájo. Hi’äma opa upéva. Ñane retä niko michï ha imboriahu,  ha ñande paraguájo ñane mbovy ha ñande tavymimi joaite. Opa umívare ko ñane retä ikangy. Ajevérö niko, jaipotáramo ko Paraguái imbareteve, jajoayhuva’erä ipoyvi guýpe ha ñañangareko va’erä ojuehekuéra. Mborayhu ha jekupyty añoite ikatu omombarete ñane retäme. Upéva oikuaa porä va’ekue  ko ñande ryke’y ko’ágä ñantrregátava hína yvýpe. Ha’e noñomotare’ÿi va’ekue hapicha paraguájo ndive. Nda’ipy’arói va’ekue avave ndive. Ha péina ñanemotyre’ÿ oheja’ÿre ni peteï enemígo ko yvy apére.

Enterovéva hi’ä jaikuaa ko ñande ryke’y guasu tuicha omongakuaa hague ñane retäme, jepe ramo kuri ndorekói heta mba’e ome’ëva’erä, umi mba’e rerekohágui oheja hetaiteve mba’e pórke oheja chupe heta tembiapokue oje’o’ÿtava ha ikusugue’ÿtava. Rubén oheja ohokuévo, hembiapokue rupive, peteï tetä tuichavéva pe ha’e ojuhuva’ekuégui  onase ramo guare.

Mba’e nipo ikatu ñarreklama äichagua tapicha kuimba’épe. Jahechaháicha, ojapopaite la ijapopymíva ko yvy apére hekovépe. Ko’ágä noikotevëvéima mba’evére ha katu ñande ñaikotevëta hese. Ore ro’eroína katui oïne haguä  ñande ykére jajuhu kuaáma guive chupe. Opyta ñandéve hekovekue kuarahyetéicha ojajáiva ha hembiapokuerakue. Opyta hemimbo’epy  ha hemimbo’ekuéra. Ha ipahaitépe japyta ñande, jaikuaava’ekue chupe ha ikatúva ñambojeroviapotávo hekovekue jahupi héra yvatete, ára ru’ä meve.

Amboapývo che ñe’ë ha’emíta avei roguerohoryha ko hetekue jererúre oñeñotÿ haguä ko Villétape. Roipojopy karai Intendéntepe upévare. Chupe ha enteroite villetánope  peguerekóta rehe ko’ápe ko ñande ryke’y Ruben pe, ko inase haguépe; ko táva ha’e ohayhutévape. Ko’ápe oï poräitereíta ko “villetáno universal”, he’i haguéicha hese kuehe ambue Diario Ultima Hora. Äpe oñangarekóne hese ára ha pyhare ä irundy pindo máta guasu hemiñotÿngue ha omomandu’aitémiva’ekue Rubén pe  “Ayvu Rapyta” rehe. Ha’e ipy’arorými oñatöivo ñande ypykuéra mbya guarani remimombe’u he’íva:  “Ñande Ru Papa Tenonde, Ñamandu,  ojapo rire ko mundo omoïva’ekue irundy pindo yvuku ijokoharä ha umíva ru’äme oheja”.

Ha néi. Tahejána cheave ápe che ñe'ë. Ambojearoviáma opavaite terekuára rérape, terekuára guasu Rubén Bareiro Saguier pe, ha péina ambopiro'ymíma che ave che py'a remimbyasy. Aguyje. 

Tadeo Zarratea
28-III-14 

No hay comentarios:

Publicar un comentario