Aprobación del Pabellón y Escudo Nacional en el Tercer Congreso reunido en el templo de la Encarnación el 25 de noviembre de 1842, bajo la presidencia de don Carlos Antonio López.
Óleo sobre lienzo de Guillermo Ketterer pintado en 1957.

lunes, 28 de enero de 2013

Tan Tan ha La’ýla


Dr. Carlos Mojoli  pe aguerojeréva,  hemimombe’ukue

Pehendúvapa  pee oñemombe’úrõ  “Lázaro Cardozo” rekovekue.  Péva niko peteĩ karai heta ikásova ha opa rupi herakuãva.  Hetaitemi jeko ipláta raka’e  aipo  tapicha.  Heta oreko la kámpo porã ha la hymba vaka katu niko ndereipapapamo’ãi voi. Pero ndaje iformal raka’e ñande  rapicha  kuimba’e. Irrigoreterei ha imba’e rakate’ỹ.  Ohayhu vai  la pláta. La iñehtánsia  ndaje  oĩ raka’e  pe  amo Villarrica ha Oviedo pa’ũme, ha ha’e omano rire upe ilugarkue rehe opyta la héra: “Sarokaro”, pórke upéicha  voi oje’e la karai Lázaro pe hekovépe, ha ha’e voi oiporu upe téra oñemomba’eguasu haguã  hembiguaikuéra renondépe. Iñe’ẽtémi voi jeko raka’e:  peikuaáke mávapa Saro Karo… aníke pefasilita chupe, cháke, cháaaake.

Nda’ipórivai  ndaje  arriéro omopu’ãva hese hesa, jepe omyepotírõ harreador pe. Orekójeko lo mitãme iloitére ha upéicha rupi  sa’i  voi la ofalláva hendive. Péro  omombe’u chéve Dr. Mojoli  peteĩ jey ofalla hague hendive aipo ikapata hérava Metério. Upéva jeko tuicha oja’yvere upérõ.  Oreko niko ndaje  karai Saro Karo peteĩ tajýra arriéroicha omomba’apóva  ñúme,  ha upéva areko peteĩ mitãkuñami hérava Teresita. Kóva ko hemiarirõ añoite ndaje la Saro Karo pe omohu’ũmíva, pórke ombojerovia ha ombojerovia vai voi. La mitãkuña’i  ndaje ko ho’upaite voi la ipúnto. Opa mba’e oipotamíva ojogua chupe.

Upéicha, peteĩ  6 de enéro jave osẽ Saro Karo oho Villarrica pe. Ujupi la isúlkipe heta portiju reheve. Do júnta kavaju tordíllo ohtira la isúlki ha 6 xinéte armádo kavaju  porã  ári  oakompaña chupe. Oho heta oñemu ha ojerévo ogueru la hemiarirõme mokõi muñéka  lósa; peteĩ morotĩva ha ambue  katu  kambaite. Ha oguerovy’a  la mitã. Ndokevéi  voi ndaje la Teresita, oiko omokunu’ũ la imembymimi.  La kambávape  ombohéra  ijaguélo voi “Tan Tan”, pórke niko ndaje aipo afrikána,  ha la morotĩvape  katu ombohéra Metério, ijaguélo kapata, pórke he’i chupe: Pévana Teresita  embohéra “La’ýla” pórke  péva  niko,  rrúvia hekópe,  “mandi’o  y re” la ipórte ko mitãkuñami, yrei vera. Omaña vai hese Teresita, péro upéicha opyta, jepe ramo kuri  ombojarupotávonte he’i  chupe. La karai Emeterio niko peteĩ mitã guasu, iguenoitereíva, mba’evete  ivaíva nde’íriva ha ndojapóiva. Guéi tujáicha voi imánso ha imba’erechakuaa múndope.

Upéi ndaje peteĩ asaje pukúpe, lekaja guasu oke aja, he’i Metério la mitãme:
   Iñakã perõ niko la ne membykuéra  ha ãva niko tuicháma, iñakã raguéma va’erã. Ndereipotái tepa ajapo chupekuéra la iñakã rague rã.
   Aipota   he’i chupe la mitã
   Eha’arõke – he’i Metério ha osẽ oho.

Nipo ra’e oho ojapyhy peteĩ  ovechapire  sa’yju/morotĩ, hyjúiva, hendypúva  hovana porãgui, ha  peteĩ naváxape oikytĩ  iguy guivo, ohekýi una puñáda porã la lána ha ogueru; ojapouka machúpe  engrúdo  aramirõgui ha omboja  La’ýla akã rehe. Opyta porãitereíma ramo, ojapyhy Teresita ojapo chupe heta trrénsa po’i. Gringaite voi oiko La’ýla gui. Noñe’ẽi mante la inglépe. Upéi ojerure Metério anilína machúpe, ombojehe’a  tatapỹi  ku’i  rykue rehe ha oteñi la ilána rembyre; omokã  kuarahýpe ha yvytúpe, ha upéi  omoakã raguémane katu Tan Tan pe avei. Omoĩ  chupe umi lána mbykyvekue ha omoapichororĩmba voi chupe. Kamba vrasiléra puroite oiko Tan Tan gui.  Rehecharõhína ha’ete voi ku ojerokýtamava la sámba.

Vy’a  ijojaha’ỹva niko ojejapokói la mitã kuña’i rehe. Ovrinka, opopo, ojeroky; oipotaitereíma opu’ã la ijaguélo ohechauka haguã chupe  mba’éichapa  opyta Tan Tan ha La’ýla la iñakã rague rire.

 Hasýpe niko opu’ã sapy’a lekaja guasu ha añarã  ipireju’i oúvo; ojerure ika’ay ha imbegue  haguére  machu  ohaviráma voi.

Upépe oñemboja hendápe Teresita la imuñéka mokõive reheve.
 Ema’ẽmína aguélo. Iñakã raguéma hikuái – he’i.
Ojapyhy, omaña porã hesekuéra, ombojere, opoko la akã rague pyahu rehe ha ojere oporandu.
   Mávaiko ojapo péva.
  Metério ojapo chéve – he’i chupe la mitã.
 Tereho ehenói chéve la Metério  he’i chupe – ha mbirikípe osẽ la mitã. Oñembojávo hendápe Metério, oporandu chupe Saro Karo:
   Moõgui piko renohẽ la lána rejapo haguã ã mba’e.

Upéva ohendúvo oikuaáma Metério oja’yvereha ipatron ndive. Ojupi hese peteĩ mba’e ho’ysãva ha oñandu ipyta ryrýi; péro niko omombe’umanteva’erã.
 Ha… pévango… peteĩ ñande ovechapirégui aipe’a; iguy guivo ko aipe’a patrón; nambyaíriko – he’i chupe.
 Eho eru jahecha – he’i chupe.

Ohechávo Metério pópe la ovechapire osapukáima voi
 ¡Che ovechapire pyahúgui piko ne infeli reipe’a. Mávaiko nde la che kósa rehe reñembosarái haguã. Ajépa nde’atrrevído nde tuja sakuape, rovatavy…!

Upe rire are jeko Metério, imandu’a jave ramo ã ñe’ẽngue rehe,  he’ímiva.  “Upérõ ndahasýiva’ekue chéve la tovatavy ni la sakuape;   pe… “tuja”,  la hasyva’ekue  chéve, ndaikuaái mba’érepa”. Upéramo niko añete ha’e  ityarõma,  péro ipyatã gueteri;  ha la hesa anga niko ideféyto añete, ijarai, péro ohecha porã.
   ¡Adélaaaa! – osapukái  Saro Karo    ¡Adélaaa!
 Mba’éiko Lázaro – he’i la hembireko oñembojávo.
 Eru chéve che amansalóko tamboxuísio ko tuja infeli.
 Mávape piko che dio… he’i ña Adéla.
 Ha chéve la señóra. Ahague’o  haguére  ijovechapire, pe mitã xugeterã – he’i osẽvo Metério.
 E’a che dio. Péina niko aipóro ndetarováma nde karai. Hetaite niko jareko la ovechapire.
 ¡Péro pévako che ovechapire pyahuete, iporãvéva entérogui ! Ha upéi ave, nde piko mba’e reikuaáta, nde kuña tavy. Embohasa katu chéve.
 Na. Cherejápe – he’i chupe la kuñakarai ha osẽ upégui.
Tajoguána ndéve peteĩ iporãve jey va pévagui che patrón. Ajejavy niko añete. Cheperdonána – he’i chupe Metério.
¡No señooorrr! Upéva ni mba’evéicharõ. Tereho ejatapy chéve pe tatakuápe ha eju eraha ko’ã muñéta ehapy chéve upépe. Upéi ejagarra la nde pílcha ha tereho. Pya’éke. Ndaipotái che rógape ndeichagua tembiguái ifakultatívova.
Sonseraitére piko chemosẽta, roservi rire 20 áño che patrón.
Nache’interesái ni 20 ni 40 áño. Nahenduséi nde jurúgui mba’eve.  Esẽ chéve che rógagui, pya’e. Terãpa reipota romoinge ka’irãime  cheperxudika haguére. Upéva la remereséva.

Ombojepota la tata Metério ha Teresita  katu jahe’o sorópe ojerure ijaguélope ani haguã ohapy umi  imuñéka. “Aipe’a jey tante  aguélo la iñakã rague” – he’i chupe ha oñelamenta asy. Ojapichy la imuñéka mokõivéva, oñañuã, ojopy ijehe; tesaymivéko omongungúi. Péro lekaja rehe ndoikéi ni vála karai. Opu’ãvo tata rendy, Metério omombo la tatakuápe mokõive muñéka, ha upérõ oñandu jey, 40 áño haguépe, osyrýrõ hováre  tesay, pórke niko ndaje isy omanórõ ipahaite hasẽ raka’e.  Teresita katu oike oike la tatakua jurúpe osapukáivo: Adio mante Tan Taaaan…, Adio mante  La’ýyyyyla…               

Saro Karo  opu’ãvo  iperesósagui  iñakã  resakua guyry ha oñetingaparo. Otĩvoite voi ho’a ha ojokapaite itĩ  ha ijuru. Ojovahéi ohóvo tuguýpe Villarrica rapére; péro nomanói, hova perepánte ojerévo. Teresita upete  guive  noñe’ẽvéiva chupe. Ijetu’úma ramo la situ ojagarra isy oraha Paraguaýpe, ointerna Maria Auxiliadora pe. Upégui osẽvo omenda pero ndaikatúi imemby. Die áño haguépe oñepyrũ la iména kuánto doytor oje’éva chupépe ohechauka. Hasýpe ojuhu la iñarandu añetéva, he’íva chupe 6 mése otrrata rire la hembirekópe: “Na’imembymo’ãi  la ne rembireko pórke ijaguélo nipo ojuka raka’e hovake mokõi imemby tenondere”.  Ipochýtamovo la ména omombe’upa porã  chupe la sikiátrra Tan Tan ha La’ýla kasokue. “Péva héra  trráuma  ha na’ipohãi “, he’i chupe.  “Anichéne -  he’i la ména - . Ajuhúne che, pohã paraguái chupe guarã. Hetaite che trravaxokue ndahejaichéne amano ha’ára cheñemoñare’ỹvape”.  Osẽ oho Sarokarópe,  ha  upépe,  peteĩ  tajy opopenóva  ãme,  ojo’ouka mokõi sepoltúra ha omoĩuka  hi’ári  la panteón. Peteĩ  kurusu  de mármol  rehe  ogravauka Tan Tan  ha la ótrro rehe La’ýla,  ha ou oraha la hembireko. Oraha pa’i, ojapo karuguasu, heta oñembo’e hikuái ha heta hasẽ la ña Teresita. Upégui  3 mése haguépe ipuru’a la kuñakarai.

Tadeo Zarratea
9-O1-13

No hay comentarios:

Publicar un comentario