Aprobación del Pabellón y Escudo Nacional en el Tercer Congreso reunido en el templo de la Encarnación el 25 de noviembre de 1842, bajo la presidencia de don Carlos Antonio López.
Óleo sobre lienzo de Guillermo Ketterer pintado en 1957.

jueves, 26 de febrero de 2015

ARAHÁJE PÍKA-PÍKA PARAGUAÝPE, SIUDÁMA JEKO JUTY ha ARIKULTOR HA ARIKUTI (Tio Rréi Kasokuerakue / Los Casos del Tío Rey)


- 10 -
ARAHÁJE PÍKA-PÍKA PARAGUAÝPE

     La arriéro chamígo ijuru vai. Si eguatána ehecha la he’iva cherehe hikuái amo Jakura’ápe. Aipo píka-píkape ajededikaha.
     Ko’ãga niko oiko pe Juty departaméntore orrekorre la kavaju tuja joguaha.  Umi ovaleve’ỹmava ojogua ha ogueraha aipo pikadillorã ndaje. Upéare he’i chupe lo mitã “píka-píka”. Poloménongo oje’úma avei la kavaju ro’o aje ko’ã siudaháre. Eguatápy ehecha. Oho vaíma la múndo, he’íva ku karai Telefóro noñemúirõ hína.
     Amombe’úta ndéve la oiko ramóva che rehe. Ramoite peteĩ ka’aru oguahẽ ohóvo ógape peteĩ karai arriveñoite, ha oporandu chéve:
     — Ndépa ha’e la karai Kavréra.
     — Che ha’e chamígo, Raimúndo Kavréra, ne órdenpe aime. Mba’épa ojofrese ndéve — ha’e chupe.
     — Ha no ha… ajúngo nerendápe don… Oñeanotisiániko chéve rejoguaha píka-píka ha reraha Paragauýpe. Ha chéngo ajededika avei upévape, péro che araha ko’a San Xuan Deponuséno pevénte. Ha oñantoxángo chéve don… ikatúne haguã ñañontende ha ñamba’apo oñondive.
     — Oñeanotisia vai ndéve chamígo — ha’e chupe — pórke che ndajededikái la upévape.
     — Péro nde ha’e la karai Kavréra, ¿aje?
     — Ha che ha’e chamígo, péro upéva upe trraváho ndajapói. Nanegaiarã ndehegui chamígo la ajapórõ. Mávaiko la he’iva ndéve.
     — Ha ápe karai Siélo Sivil imandu’a nde rehe ha omboliga chéve aju haguã añe’ẽ nendive. Ndaha’éi mba’e vairã chamígo. Oñantoxánteko chéve la en sosieda ñamba’apo porãve. Chéko arrivéño jepe chamígo, péro péva pe karai aréma chekuaa hague ha chekuaa porã. Che añemúva hendive ikantínape ha ndaxodéiva chupe ni un séntimo. Hdaipotái chamígo la rerresalaiterei chehegui.
     — Ndaha’éi chamígo arreselágui — ha’e chupe — Péro péina ãga ha’a guéllape. La karai Sivil che sovríno polítiko ha chembojaru vaíva voi; ha chembojaruntehína péicharõ. Ndeporu ndéve chembojaru haguã. Ani ndepochy chamígo hendive, pórke aipóna niko ne amígo avei. Péva he’i cherehe araha haguére umi che sovrína ha che amíga mimi Paraguaýpe omba’apóvo. Che niko heta che amígo umi karai apytépe ha hembirekokuéra py’ỹi ojerure chéve hembijokuairã rehe. Ha araha chuepekuéra. Umíva sapy’ánte mokõi, mbohapy, ohójepi che ndive ha ha’e he’i che akovraha peáxe umívape. Ha oimearãko umi guãiguĩrónga ha solteróna pirejy apytépe oho chugui ra’e iso’o kangue, umi ha’e ojavyky ñemíva mba’e, ajeve oñemoĩ otalla cherehe.
     Pévante la oikóva chamígo. Umíva umi kuña hína la “píka-píka” che araháva.
     Opytaanga la karai hova hova rei chamígo, ndoikuaái mba’épa he’íta. Heta ojedihkulpa.
     Péo ajépa niko iformal la arriéro vai.

- 11 -
SIUDÁMA JEKO JUTY
(Dr. Nelson Javier Vera pe, Intendénte omo’ambueva’ekue Juty rova, ha avei pe intendentekuépe, tío Rréi imandu’aha)

     Ako kuehe amo Seféri Rrotéla volíchope aguãhẽ añatõi un trrágo, aha’arõvo koleytívo, ha ajuhu upépe lo karai pyeuléro oaperita ha tuicha oñomongeta hína. Imandu’a hikuái oĩha aipo intendénte Munisipal ipyahúva; Munisipalidápa mba’e ojapohína ha mba’épa ojapose. Heta idéa porã ahendu oreko.
     Ha poloméno ovy’a voi hína hikuái ra’e pórke upévaguita mante la chekombida, chemoinge la rruédope ha chemboaperita. Enterovéva chekuaa, ha oikuaa la umichahápe ni chejuru’atýrõ naĩmo’ãiha kirirĩhápe. Ha guéno, ha pya’e voi rojogueraha ipypukuhápe.
     Ha’e chupekuéra:
     — Amalája lo amígo algúna kósa iporãmíva ojapo ko ñande pyéulore, pórke kóvako peteĩ pyéulo maldesído. Monseñor Vogarin omaldesiva’ekue ku pa’i Faríña kasokuéva. Upérõ ko Juty-pyéulo oja’yvere la Iglésiandi. Ha oimearãko opa umívare oĩ kóicha ko’ãga, peteĩ taperekue… chamígo.
     — Toroñe’ẽjokomi karai Rréi — he’i chéve peteĩ konsexal kolorádo — En primer lugar chamígo, ndaja’eveimava’erã la “Juty-pyéulo”. Upéva yma guaréma. Ko’ãga péa “Siuda-de-Juty”. Si señor. Oje’eleva de kategoría pórke ñande retave ha oĩ progréso. Ñane Munisipalida ko’ãga de segúnda kategoría. Che oime areko la dekréto.
     — Iporã chamígo — ha’e chupe — Oiméne añete la ñande retave pórke la mboriahu ha tapiti oñemoña voi, péro la progréso che ndahechái. Péina chamígo pe merkadoguasu, ho’apa ramoite. Upéva ojapoukava’ekue un tal… (che amombe’útante ndéve), un tal doytor Péyro Sársa Róa. Una mansána tuichakue javeve ojetecha téxa porãme; poloméno sínko métrro ijyvateva’ekue ipepoguy; yvyra lavrádo memete, yvyra de léi la imaderámen. Ni Paragauýpe nda’ipóri va’ekue upe tiémpope, péichagua merkádo. Ha ha’e ave ojapouka pe ehkuela guasu héra oraháva, ha tape porã upérõ ojoasapa. Si eguatápy chamígo, pe Martinekue arriváda upérõ oñempiedra hi’anchokue javeve, poloméno sinkuénta métrro; ha upéva kárro ha karréta ojupi haguãnte, pórke kamión upérõ nda’ipóri.
     Ha ikolorádova’ekue elómbre chamígo, péro ha’e liveral tiémpope omanda la Jutýpe. Yma niko umíva umi mba’e ikatu, aje. Ha ha’e la Juty mopu’ãhare.
     Che nda’éi la Intendénte oĩva tojapo katuete la óvra ipyahúva, pórke la nda’ikapasidáivape piko mba’e rejeruréta. Péro pe oĩmava voi reheja ho’apa, chamígo, peteĩ delíto. Ñande tupaoguasu haimete avei ho’a; ha ho’aarãmo’ã pa’i ndojapói rire kontrrivusion oapuntalauka haguã. Pe plasaguasu yma oĩva’ekue amuralládo ijerekuévo ha itornikéte káda ehkína. Orekova’ekue káncha jahugaha pelóta ñande pýpe ha ñande pópe, ha oguerekova'ekue káncha de téni oñembopísova layríllo ku’ípe ha iñalámbre texídova ijerekuévo. Upépemi don Visénte Odóne ra’ykuéra ahugárõ hapicha ehtudiánte ndive, reju kuaa rehecha sávado ka’aru, rejesareko ha rejediverti.
     Ha ka’ãga chamígo la plása nandipa, ha opáichagua kavaju ha vaka piru oĩva oho upépe okaru ha okaka. Ijarakuéra voi rehecha oraha ombopahtea. Nde rehokuévo tupaópe remisarendúvo, rejere jere va’erã rehóvo animálgui ha tepotígui.
     Iporã chamígo la ñande pyéulogui oiko la siuda. Péro ani reimo’ã che ndaikuaái mba’eichaguápa la siuda. Aikuaa la Paraguay, ha ahecháma avei la Rrosário, Santa Fe, Guenosáire ha Mariaho (*). Umívare ikatu ja’e la siuda. Omimbipa chamígo. Oĩ techapyrã. Ajevérõ chedihkulpáta lo karai, pórke che nda’emo’ãi la siuda ko taperekue kóvare. Peteĩ póhte, kavaju ñañapytĩ haguã, chamígo ndapeikutúi ko’ã volícho renondépe, ha peipota ja’e Siuda-de-Juty. No… chamígo. Ijapu la pende kuatia. Juty-pyéulo-kue la ja’étava ko’ãrõite — ha’e chupekuéra.
     Ajépa iformal… ko karai Rréi, he’i hikuái opytávo.

(“Mar de Ajó”, he’ihína péicharõ tio Rréi)

- 12 -
ARIKULTOR HA ARIKUTI
 (Dr. Ramon Fogel pe, chokokue rayhuha)

     Heta mba’e oĩ chamígo ko ñane retãme la hendape’ỹ oje’éva. Péina hína pe tapicha okarayguápe reporandúrõ mba’épa iprofesion, katuete he’íta ndéve: Arikultor.  Heta ikokue’ỹva he’i ijehe Arikultor. Péro che umívare ha’e: Arikuti, pórke akutícha oiko ojeheka ho’umiarãre, umi ka’aguýre, arrójore, terã vesindáre.
     Ko’ãga che ahecha pe okaraháre la imboriahu chapĩ añetetéva, la imboriahu vaíva. Ymavémi niko entéro oremboriahu añete, péro na’oreñembyahýiri. Upérõ oñeñotỹ la hi’upyrã, oñemoñemoña ryguasu, oñemongaru kure, ojerereko ovecha, kavara, kavaju ha vaka.
     Yma niko la kampesíno oprodusi so’o, kamby, kesu, ñandy, eíra, ka’a; ha ikokue henyhẽ hi’upyrãgui. Oimérõ mba’e ndorekóiva okambiánte ivesíno ndive.
     Upérõ la kampesíno okaru ikokuégui, ha ko’ãga katu okaru almaséngui. Lo arikultórgui oikopa galletéro, pórke na’imandi’ovéi. Itavypa la xénte la mandyjúre, petỹre, ha sóxare. Ivendepyrãntema oñotỹse. Plátantema ohechase, ha upéva chamígo peteĩ engáño ndetuicháva. Odeve umi tapicha, kamba ipítore; ha ãga oĩvo pe iproduytomi oipyhy ome’ẽmba ha opyta nandi vera. Rembyasy chamígo umi mitãre rema’ẽrõ. Péro ajépa niko tuichaite mba’e la propagánda; la rrádio. Odominambaitéko la ñane xentekuérape. La rrádio he’irõ hepytaha mandyju, chamígo, lo mitãre nandepu’akavéima, pórke la rrádiope oñe’ẽ iñarandúva, Minishtrro hamba’e; ha umívape mba’éicha rembohováita nde ndetavýva. No’ãi káso, chamígo.
     Ha apárte oñemondo voi aélla la oporomoakãrakúva. Umíva jeko aipo téyniko. Che ako kuehe tuicha aikovai peteĩ ndive. Oho chamígo ojapo la rreuñon ha oñepyrũ ombotavy la xéntepe. Asigun ha’e, la mandyju ñotỹharakuéra irrikopáta voi.
     Apidea la palávra ha heta mba’e ha’e chupe. Amombe’u chupe mávapa ko Jutýpe la mandyju jarýi. Upéva ha’e che kompáe Xúhto Léiva – ha’e chupe –. Ha’e la mandyju oñotỹva káda áño ymaite avave oikuaa mboyve guive ko’ápe la mandyju. Ha ko’ãga peve imboriahu… chamígo - ha’e chupe.
     Ha ipochy chendive la téyniko cha.
     — Nde oiméne liveral nde karai, ajeve ndereipotái la ñane retã aprogresa — he’i chéve.
     — Cheliveral añete chamígo, ha ndaipota’ỹi la ñane retã oprogresa — ha’e chupe—, pero ánte de ñane retã, aipota oprogresa la tetãygua kampesíno, produsíva la mandyju ha enteroite rrikésa. Chéve guarã la tetã oĩ upépe, ha ndéve guarã katu oĩ pe akopiador ha patronkuéra oĩhápe; ha upépe la jajoavy — ha’e chupe — ha asẽ upégui, pórke añandu lo mitã opikaveha la ha’e ikarnáda, ha upéicharõ piko mba’e rejapóta; máhke reheja ombota iñakã yvyráre. Sólo la ñambyasýva upépe, nde kuimba’e, la mitã inosénte opagaha pe túva ojetavyporuka haguére.
     Upe guive la teynikokuéra rreuñónpe ndahavévai. Jahechami. No. Che japu. Ramoite katu ko aha jey. Aha pórke ajehekauka voi. Hasypeve niko ou peteĩ karia’y ixuísio porãva, ha lo mitã ohendukase chéve la he’íva. Ou omboliga lo mitãme aipo “Gránxa orgánika” ojerereko haguã. Aheja omombe’upa porã mba’épa la aipo gránxa orgánika, ha ipahávo he’i:
     — Peichagua empresa oĩ tetã ambue rupi. Ko’ápe ñande ndajarekói gueteri peichagua, péro mbeguekatúpe ikatuarã jahupyty avei.
     Upérõ cheremoimbaitéma añe’ẽsé-gui, apideáma katu la palávra ha ha’e chupe:
     — Chamígo, añete ere; ko’ãgaitérõ ndajarekói la gránxa orgánika pórke japerdepa ramoite. Ymave katu pévante voi ñane ramoikuéra oguerekova’ekue. Hérante la ipyahúva. Ko Paraguáipe jaikuaa tuja la gránxa orgánika. Ha la arikultor añetete oĩ jey ha’ára ñane retãme, oĩ jaýta avei upéva, péro upevarã, la arikutígui jajapo jey arã arikultor. Ha upéva la hasýtava pórke la platapota tuicha, heta la juruhe’ẽ, imbarete la propagánda, ha la ñande pyéulo itavy, ha apárte oñembotavy ha ojetavyporuka kuaa voi ave - ha’e chupe.
     Oguerohory la karia’y ha heta mba’e oporanduve chéve. Oiko chehegui avei la téyniko mba’éicha reiete. Amombe’u lo mitãme mba’éichapa la ava paraguái omopu’ã ha omanexámi  yma la igránxa orgánika.
     Ipahaitépe oporandu chéve: mba’épepiko don ojoavy la arikultor ha arikuti.
     Ha ha’e chupe:
 — Upéva chamígo isensíllo. La arikultor omba’apo omongaru haguã ifamílla, ha la arikuti katu, omongyra haguã yso karu.

No hay comentarios:

Publicar un comentario