Aprobación del Pabellón y Escudo Nacional en el Tercer Congreso reunido en el templo de la Encarnación el 25 de noviembre de 1842, bajo la presidencia de don Carlos Antonio López.
Óleo sobre lienzo de Guillermo Ketterer pintado en 1957.

miércoles, 26 de noviembre de 2014

TAÑEMBO’ÉJE LUPÉRE, PA’I OJERURE CHÉVE CHE RAJÝRE ha AJERURE CHE RA’Y REMBIREKORÃRE (Tio Rréi Kasokuerakue / Los Casos del Tío Rey)

- 4 -
TAÑEMBO’ÉJE LUPÉRE

Ahániko remoite avisitami ña Rreimúndape. Aikuaa imenamano hague ha aha asaludami. Ñanemba’embyasy javéko jahechaséva ñane xénte rova.

Atopami chamígo la che sovrína Rreimúnda isái pytã kakuaa, ha upévama voi chemborovarakuvopaite. Ndaha’éi la pytãva ndahayhúigui katuete, sino aikuaánte la relixion ñanembo’éva; ha’e la pytãva, nde reikuaa che sovríno, ha’e la kolor oguerohoryvéva la Aña.

Aguãhẽre voi  he’íma chéve ña Rréi:

– Ha’etépe reju tio Rréi. Ndéngo ku neñembo’ekatúva ha reñembo’e porãva. Aipotaiténiko reñembo’e chéve la Lupétore peteĩ rrosariomi. Ikatúngako upéicharõ ohecha Ñandejára rova, pórke che ko chepochyva’ekue hendive tio. Itujakuémako, tio Rréi, osẽva’ekue chereja. Oho kuña vai rapykuéri. Ohundipa ore trraváxo repykue ha oñehundi ha’e ave. Ko’ãgaite peve che tio ndajerái. Chepy’ahũ hendive. Hetaiterei chembopy’arasy, ha hetáma amaldesi. Ha poloméno ohupyty la che py’arasy pórke heta hasyete ha omano asy. Péro upevére, ne’ĩra gueteri aperdona.

– Upéichambora’e ña Rreimúnda– ha’e chupe – pórke ahecha nde sái pytã. Ha upéva ndohói la ñane rrelixiónre. Nde kuri kuña karai nde rekópe, rehupiva’erãmo’ã lúto tapádo; ha reperdonamava’erãmo’ã la ne ménape pórke elfináo ja omanóma. Opagapáma ideveha ko yvy apére. Ndéve opagapáma, ha Ñandejára ndivegua ndotokavéima ndéve; ndaha’evéima ne poléma, oje’eháicha ko’ãga. Upépe káda úno ñañepresenta ñane’año, ñanderekovekue reheve. Nda’ipóri ñande akusáva ni ñane defendéva upépe, pórke natekotevẽi. Ñandejáragui nokañýi mba’eve. Máhke sólo la ovaléva, ñane rembiapokue ko yvy ári; iporãva ha ivaíva; ha umíva oĩmba voi upépe anotádo. Péro oĩ avei la ñane sentimiénto, la ñane remiandu. Upéva tembiapokuéichante avei ovale.

Upévare ñande krihtiáno la ñañeha’ã ñañoperdona ha ñaporoperdona. La perdón niko ñame’ẽ ndaha’éi ñamopotĩ haguã avavépe síno ñande ñañemopotĩ haguã, jajohéi haguã ñane korasõ; ipiro’y haguã ñande py’a; ñane resãi haguã. Pevarã niko jaiporuva’erã la perdon – ha’e chupe ha ambojoapy:

– Nde la elfináo Rrupértope ndaikatumo’ãi rekondena, jepe rekondenase ramo, ni avave nde rapichápe. Nde la nde py’a tyaírõ, ndénte reñekondena al sufrimiénto, péicha resufri asy reikóvo. Nde rehe la ñañembo’eva’erã ikatu haguãicha ojejohéi  pe nde py’arasy.

– Péro heta ko chembopadese tio – he’i jey.

– Ha upévare ña Rreimúnda, ãga ótrro ajúpe ñañembo’éta ndéve hese. Ikatu ojehasamivéma ndehegui; pórke la péicha reime reheve ña’ofende reíta Ñandejárape. La ñembo’e niko ndaha’eihína mba’e ñañesũnteva jajapo. Upevarã ndepy’aguapyva’erã – ha’e chupe – ha upépe ae okirirĩ.

Eguatána chamígo ko kuñakarai mba’éichapa oĩ hína, ha oipota añembo’e chupe iména amyrĩ rehe.

Mombyryetépa ñaime gueteri la krihtianíhmogui, aje.


- 5 -
PA’I OJERURE CHÉVE CHE RAJÝRE

Chemandu’a yma che rajy tenondere oreko rupi 15 áño neraka’e, aho ógape ku elfináo pa’i Ehkovar, che kompáe. Che ra’y Soílo paínovako ha’e. Upéicha rupi ógape mante voi oguejýva oho javérõ Jakura’ápe, San Visénte árape, ojapo mísa ha komuñon.

Tuicha mba’éngo la pa’i aje; la nde rógape mba’e oguãhẽ niko tuicha mba’e, alméno la nemboriahúrõ. Upévareko la oguãhẽmi javérõ reñeha’ã reservi porã nde kapasidami javeve. Ha che rajy Anxelína katu niko hory kuaa voi; ha kómo imitãmi guive oservíva voínte la pa’ípe oho javérõ ógape niko, oikuaapaitéma voi la imáña.

Ha ovy’a la pa’i. Omboaguara la mitãkuña heta… ha upéi katu ojeruréma voi chéve hese. He’i:
— Iñintelixénte la nde rajy kompáyre Rréi. Nahi’ãi la ko’a rupi oñedundi rei. Reme’ẽaramo’ã chéve araha ambohtudia katekihtarã; toservi Ñandejárape ha ta’ideprovécho avei peẽme.

Ha che ha’e chupe:

— Kompáe pa’i chamígo, upéape chedihkulpáta. La mitãkuña rereko hasy. Ndaha’éi voi oĩgui xénte jurúnte, sino pórke nde chamígo cheichaguaite arriéronte avei xuéra de la sotána ha xuéra de la koróna. Konke che kokueséro aikóva saporo yreíre chamígo, chéve cheguhta la kuña, ha nde katu niko reiko so’o kyra ha víno porãre chamígo, mba’éreiko nandeguhtaichéne.  No… Pa’i. Ta vien chamígo rejerurérõ chéve che ra’y kuimba’ére, kon múcho gúhto. Napépe nde aixádo Soílo, ipituva… la ehkuélape ko añara’y; ãva la oikotevẽva la ñesãmbyhy rehe; péro la mitãkuña ha sandia chamígo… iviyrióso.

Opukaite la pa’i ha he’i:

— Ajépa kompáyre Rréi neformalete. Mba’éichaiko umícha repensáta pa’i rehe.

— Cheperdona pa’i chamígo. Nde che kompáe, ha che rorrehpeta jo’apáva. Péro kóa ko ne rembijerure ndaikatúi amoneĩ. Che kómo páyre chamígo areko uligasión arreguardávo che famílla xénte jurúgui; ha la che voi ame’ẽrõ la okasión chamígo, oñeñe’ẽta che rehe kon rason, ha umíva na’iporãi. Tove chamígo ta’imemby rei la ava ra’ýgui. Upéa ndaha’éi mba’eve. Péro la pa’íre mba’e herakuã chamígo… tuichaiterei mba’e Ñandejára ypýpe guarã.

Ndoguhtái karai pa’ípe; péro ahechauka chupe chetavyve pa’ũme ndachevyroiha.


- 6 -
AJERURE CHE RA’Y REMBIREKORÃRE

Oiko niko la che ra’y Enrríke iñakãraku la hembirekorãre. Iñakavaíma voi, ha che ha’e isýpe: kóa omendáta.

Ha iporã katu niko, kuñataĩete niko la inóvia – he’i la viéxa.

Oñepyrũ ojogapo, oje’ekipa, ojogua ikosinarã hamba’e, si ko’ãga rupi niko lo kuña ndojatapysevéima voi la yvýpe mba’e.

Lo mitã ombojarumeme chupe, péro che napenái hese. Upéi peteĩ ka’aru, Tomása oho aja kokuépe, he’i chéve:

— Nderekay’uséi  tepa taita, tajapo ñandéve.

“Aícho... — ha’éma che py’apýpe — Péa osoróta chéve.”

— Jakay’úkatu che ra’y — ha’e chupe.

Pya’e voi oiko la ka’ay, ha roguapýma katu oñotĩre umi músiko ymáicha. Mokõi, mbohapy máte ombohasahápe ja osoróma katu.

— Mba’épa ere taita, amendase niko’aína — he’i - Atopa ko kuñatai reko porãite ha che’agrada; iñedukasión porã, ipotĩ, omba’apomi voi ave de maéhtrra ha rojogueraha porã. Ha chétepa mba’etei la ahekavétava ko... avami che rekópe, ajuhúmapype peteĩ kuñataĩ desénte oñangarekova’erã chéve che rogapýre, che rehe ha che trravaxokuemíre…  — he’i — ha okirirĩ.

— Upévango che ra’y ndéma reikuaáta. Che chamigo nambyaimo’ãi ndehegui. Rekakuaapáma niko ha reikuaáma la reipotáva — ha’e chupe —. Aníntekena upéi ahendu remoñembyahyiha famíllia axéno térã reñesaingoha ne rembireko suéldore, ha reiko la maéhtrra ména añetete ramo. Natekotevẽi voi chamígo la tembireko osẽ okápe omba’apo, pórke ñande kuimba’e, jepe ñanepererĩ, ñandepu’akapa la nesesidáre una ve ke la kuña omanexa porã hogapy. Iporã niko la mokõivéva ñagana la pláta, che ko ha’ente’aína ndéve oĩarãha la oaminihtrráva la ogapy, pórke la upépe jafallárõ nda’ipóri pláta oaguantáva.

— Upéichaarã niko taita. Nde katu umi mba’e reikuaa porã ha aagradese ndéve la ne konséxore; ha opa umía entérore katu, he’íva aipo tahachi oguerahárõ préso ikaraiñe’ẽvape, aipota ndete reho rejerure chéve la che rembirekorãre, pórke la itúvako imaltironse.

— Kómono che ra’y — ha’e chupe —. Ha upe sávado roho. Roguãhẽ la inóvia rógape torypaitépe. Omanda oréve apése la kuñakarai. Roguejy. Roñapyti ore renda, ha roike la ogaguýpe. La kuñataĩ ipy’akyrỹi asy orerresivívo; oremboguapy, ha la karai katu nopu’ãi voi ikyhágui. El fin, roñembojánte ore roipopyhy péro upérõ he’i chupe la hembireko:

— Nerepu’ãmíri piko Mamérto che karai resaluda ko’ã nde rapichápe.

— Marãiko che apu’ãta. Ha’ekuérango la oguapyarã, ha peẽ la pemboguapyarã chupekuéra. Mba’éichai-ko roiméta ñembo’yhápe — he’i ha’e — ha ore ropukaite gua’u.

Néi, ohasa upe moménto; roñe’ẽ opa mba’ére rei: ára, ama, tape, animal, kóga, rehe. Upe aja oúma la terere isáiva he’íva ku lo mitã. Upéi añepyrũ amombe’u chupe mba’eicharãpa che ra’y chejokuái. Mba’e intensiónpa oguereko ifamílla rehe, ha ajuha che py’a renyhẽngue reheve ajerurévo chupe itajýra rehe, aguerovy’águi la che ra’y eleysión.

Akirirĩ che, ha okirirĩ avei la karai. Ohendu’ỹvaicha otorore kangy ha opita. Un rráto puku porã rire he’i chupe la hembireko:

— Mba’éiko ere Mamérto ko nde rapicha karaípe.

— E’a. Ha mba’éiko che ha’éta. Orahántemava’erã niko la kuña. Maerãiko omendase, si ikuñáma voi niko — hei.

— Xesu che Dio... Naimo’ãiete piko ahendu ko ne famíllare eréva nde karai... — he’i ña Severina.

— Chedihkulpa karai Mamérto chamígo — ha’e chupe —. Che rorrehpetágui aju nde rógape ajerure ndéve ne famíllare ha umíva umi mba’e chamígo ndaikuaái. Ha opaichavévo chamígo, la che ra’y omendase Ñandejára renondépe ha Xue renondépe, kómo krihtiáno ha kómo siudadáno, ikatu haguãicha la ne famíllia oñeonrra ha che famíllia avei. Nda’ipori chamígo hembiapo vai séva, péro nde niko oiméne aje reikuaa mba’érepa la che ra’y redehpresia.

— Mba’éreiko che adehpresiáta. Che ko ha’énte. Togueraha katu, si ikuñáma voi niko - he’i jey voi ko añamemby ta’e chupe.

Upépe osẽ he’i che ra'y:

— Chedihkulpákena karai Mamérto. Che aguãhẽva nde rógape kon rehpéto; ndajefaltáiva ndéve ni nderogayguápe. Ahayhúguinte amendase la nde rajýre, péro ko’ãga nantendéi mba’érepa redemeritase la nde rajýpe.

— Che ko nda’éi: ani pemenda. Maerãiko pemendaseve, ha’énteko che — he’i chupe.

— Ajépa niko ne’irrasionalete nde karai — osoro jey chupe ña Seve. – Mba’e piko opensáta ñande rehe ko’ã xénte; ko’ãvako krihtiáno hína, xénte porã, oúva nde trrata karaícha nde rógape, ne’onrra ha o'onrra ndéve ne famíllia. Umícha piko ja’éva. Chemotĩete piko...

— Ndéko Seína, opa mba’e eréta. Guãiguĩ ko omomendaséva voi imembykuña. Ha chéveko cheja’o rei póke che nañenegái. Ha’éma niko, togueraha katu la kuña ha topa.

— Ore, karai Mamérto chamígo, ndorojúi roguerahávo péichante la kuña. Rejekivoka chamígo. Che Rraimúndo Kavréra ha ndajapóiva mba’eve hendape’ỹ. Ndaikatúirõ oiko la kasamiénto toiko’ỹ mba’eve ha topa chamígo. Marãve ndoikói. Jajoavýva voínte. Ha la che ra’y, chamígo, he’íva ku mbya, oha’ãguinte ojayy, ha marãvete ndoikói.

Rojupi ore renda ári ha rosẽ roju. Tapére he’i chéve Enrríke:

— Mba’épa ere taita, che araháta ko kuña, aguerokañýta -. Ha he’e chupe:

— Upéva che ra’y nda’aprovái ndéve; ã mba’épe na’iporãi jaheka dekíte. Neremendamo’ãi ramo hese redesonrra reíta ko kuñatai señoraite ha reperxudikáta chupe itrraváxope; ha remendáta ramo voínte katu peorve, pórke redesonrráta ne rembirekorã ha ne famillasyrã. La kuña reiporavóva ne rembirekorã che ra’y, reñeha’ãvaerã reguenohẽ hógagui hekópe porã ha reroguãhẽ nde jyva ári vy’apópe — ha’e chupe.

Ha upéicharõ mba’e ajapóta — he’i.

— Ijehtádo vaípa la kuñataĩ — aporandu.

— Nahãniri taita. Oñe’ẽreipáko pe karai tuja. Che ko ni ipóre ndapokói gueteri.

— Ha upéicharõ che ra’y, ñaha’arõnte. Oimearã hína la iládo. Eñe’ẽ isy ha iñermanokuéra  ndive, jahecha nanepytyvõipa.

Peteĩ ka’aru ovy’a oúvo Enrríke, ha he’i cheve:

— Oñeñe’ẽma lekaja ndive. Ojero’apaite hi’ári ifamillakuéra. Mba’épa ere; reñanimápa jaha jeývo ñatantea.

— Upévaiko nde reporanduarã che ra’y. La chakore ko ndojuhuvéima voi la
omomba’eguasúva. Jaha katu — ha’e chupe.

Roho peteĩ domíngo pyhareve. Heta roterere ha roñomongeta, péro lomimoitépe jeýnte rosẽ. Upérõ la che nóvio ikangypaitéma.

Upégui trre dia haguépe oguahẽ oúvo ógape la ña Severína imemby karia’y mokõi reheve. Oguahẽ torypaitépe ha he’i chéve:

— Karai Rréi: hetaitereíma atĩ ndehegui, pórke roikuaa mba’eichagua ómbre pa nde. Nde ndaha’éi rire krihtiáno añetete, ipu’akáva ifamíllare konséxo porã rupi, ymáma ko che membymi osẽva’eramo’ã oho rei, omenda porãite rangue. La nóvia niko major de edáma voi pórke ombotýma véinte áño, he’i oréve karai Xue. Ha che cherrehponsavilidápe aipota oiko la kasamiénto. Ko’ã che memby kariay ndive roime oñoñe’ẽme. Ha’ekuéra osẽta de tehtígo la iñermánape. Karai Mamérto oime oho viáxepe ha hi’aremita.

A'agradesepa porã chupe ha roñepyrũ roprepara peteĩ fárra ihópova. Hetaiténiko rovy’a che kompáe Mamérto pore’ỹme.

1 comentario:

  1. Ajépako igústo jahecha la ne rembiapokue. Hetave nga'u ra'e umi hembiapo omosambaríva ndéicha jajedivertimi haguã. Saludomi mNTE.

    ResponderEliminar