Aprobación del Pabellón y Escudo Nacional en el Tercer Congreso reunido en el templo de la Encarnación el 25 de noviembre de 1842, bajo la presidencia de don Carlos Antonio López.
Óleo sobre lienzo de Guillermo Ketterer pintado en 1957.

jueves, 4 de diciembre de 2014

CHE RAJY OMENDÁRÕ GUARE, OÑEPOHANO VAKA KOSE ha OMANO NE RYMBA VAKA PARA ((Tio Rréi Kasokuerakue / Los Casos del Tío Rey)

-7-
CHE RAJY OMENDÁRÕ GUARE
(Ohomíva Arq. Arturo Herreros - pe)

La ñane famíllia niko peteĩchante jahayhu— oñepyru he’i tio Rréi ha
ohoreíma hese—   La sy ha túvape guarã la famíllia peteĩchapa. Ndaikatúi ombojoavy. Sapy’ánte niko ku ijatrrasadomivévape ha’ete ku ñambojeroviavéva, péro upéva ndaha’éi  jahayhuvégui, síno jaiporayhu rekovéguinte.

Péro katu che ha’e: ñande kuimba’e, la ñande rajýre ñanerakate’ỹve.

Che chemandu’a la che rajy tenondere omendáro, añeñandu’ipaite. Omenda chamígo, chegúhtope porã. Ahayhu la che jernorã. Karia'y rregular chamígo. Na’ipori ofaltáva chupe. Karia’y trravaxador ha kuimba’e hendápe.

Oiko la kasamiénto ha tuicha rofarrea. Rogueroko’ẽmba la fárra. Upéi osẽ oho la nóvio hógape, ha pe ka’aru porã rupi, oguãhẽ jey oúvo peteĩ karréta reheve. Ombyapu’a che rajy Anxelína la ikosamimi ha rohupijoaite chupe la karrétape. Ojedehpedi hikuái ha che aha aakompaña chupekuéra trrankéra peve. Upépe la che rajy otupanói chéve, che'añua ha cheretũ, ha osẽ oho hikuái.

Apyta che ajeko la trrankérare, chamígo, apenaiténgo ajejoko. Péro
ahecha aja pukukue pe karréta, ndoúi chéve la tesay. Upéi pe 200 metrroha
rupi ne ra’e, okañy sapy'a la karréta peteĩ ilami kupépe. Upepe ae che
añandu la che rajýgui chetyre’ỹha ha ndajejokovéi. Aju aike che kotýpe, heta... cherasẽ.

Upéingo ndofaltái jeýma arã la jurumby’ýi omombe’úva, ha oñepyrũ lo mitã otalla che rehe. Okorre la tálla, ha peteĩ la viéxa sánto árape, chembojaru avei la che jérno. Upérõ ha’e chupe:

— Ãgante nde ava reikuaava’erã avei ndeave. Ñandejára ome’ẽrõ ndéve ne famillara kuñáva.

Ha upéichante opa.

Ha péina ramoite oguãhẽ chéve la notísia omendataha la che ñéta tenondere. “Reime porãko reína mitã Sotélo” —ha’e chejupe— péina
oguãhẽ ára ajedekitávo nde rehe.

Pya’e añembosako’i ha atutu Mbatovi rapére. Aha atopa la xentekuéra ovy’apa. Tuicha la prepáro. Mba’evete nda’éi la che jérnope. Oiko Ia kasamiénto. Tuicha la fárra. Ijaty lo amígo, ovy’a, péro che ahechakuaáma; mitã Sotélo oñemoha’eño mante. Ndahovajerái voi.

Aha aiporavo la asádo iporãnguete peteĩ ivasiokue pehẽngue porã ha
aru. Ha ha'e chupe:

— Péva aru ñandéve guarãite mitã Leonardo; eju ja’u kompañéro pórke ñande la javy’aarã chamígo ko nde rajy omenda porãitére.

Ha’eko hesaraipáma la yma guarégui. Si cherehénte la ñuatĩ upérõ
opyta. Ou oguapy che ndive ha he’i chéve:

— Ejeservi katu nde che suéyro; epena’ỹ che rehe; che ãga upéinte ha’úne.

— Péro ñandéve guarã niko chamígo aru; anína chemomarãtei - ha’e chupe.

— Chedihkulpákena che suéyro, amombe’úta ndéve; ko’ãgaite ramo
ni che rendy ndaikatúi amokõ’aina — he’i.

— Peína ãga reikuaa nde ava — ha’e chupe — ha amomandu’a chupe la
yma guarére.

— Ajekivokamboraka’e chamígo, pórke tuicha mba’e la ñande rapicha
sentimiénto — he'i chéve —. Ha la famíllia rayhu tuichavéntema, pórke osẽ
porãva ñande rógagui ñambyasy, ha la osẽ vaívare katu piko mba’eichaite
jasufríne — he’i mitã Sotélo — ha hesaysaymane katu.


-8-
OÑEPOHANO VAKA KOSE

Ñande niko ko vállepe heta mba’e voi oĩ la jajapóva alrreve, ku gua’i pórtepe.

Péina hína pe kokue ñampiketa, ha la vaka jareko nandi; japoi ñúre térã kállare okaru haguã, ha heta vése oho ojapo perxuísio.

Che ahecha pe Itapúa kolóñare umi vríngo oreko la animal pikétepe, ha la kokue katu nda’isérkoi. Ha upéva che ajuhu oĩ porãve, pórke la kokue ndohomo’ãi mamove ha la vaka katu ojagarrakuaa la vísio vai, ñande yvypóraicha, ha la ivísiova hasýma idomina. Oĩ voi ku ñe’ẽnga he’íva: kuña reko vai ha vaka kose rejuka mante ipohã. Upéva he’ise: la vaka kose na’ipohãi.

Péro ramoite amo Jakura’ápe lo mitã ojuhu la vaka kose pohã. Oiko chamígo ku Xose Mariápe opersegi peteĩ Luchi rymba vaka jaguane. Chakeko la Xose María imba’apo’i voi anga, mante rei la ikogamígui ojapo sarambi. Ha’éngako apa’ápente voi omongora la ijavatitymi. Moõ piko aipo alámbre repyrã orekóta ko próximo.

Ojekexa la ijárape chamígo tiémpo porãre; jáma katu odenunsia polisiápe. Ojererahájepi mombyrymbyry la vaka oñemoĩ pikétepe, péro iko’ẽ jey Xose Maria kokuépe.

Upémarõ oipyhy peteĩ pyhare ojura ha otambea atã. Oho ojogua un lítrro kerosen, ha oñapytĩ huguáire, hatĩre, ha opa inambíre, trrápo tujakue orekóva. Upe kokuépe voi oiko la operasion tata. Máhke hendy jováivo, mitã Xose Maria oity un machetáso la isovéope ha ujuhuséjeko tape la vaka guãiguĩ.

Osẽ chamígo odihpara pe vesindáre la hendypáva. Hasẽ soro pe animal poriahu; sokórro ojerure. Ha poloméno 200 jagua ojepo’o hevikuáre.

Umi guãiguĩ itie’ỹvéva upe pyhare oñembo’énera’e mbohapy rrosário, pórke he’i hikuái: “Pévama la mba’epochy, Pa’i imandu’ahague. Oiméne komáe añete la ñañehundipátama”.

Péro avave ndohechái mba’eichaguápa la vaka, mba’e pélopa. Umi ohechava’ekue, hesaraipa jey. Oĩ he’íva voi: “Ndaha’éi vaka ni kavaju”.

Upéiko opa. Luchi ndojepy’apýi pórke oraha ramoite Tevikuary kóhtare oheja la hymba vaka jaguane; ha oiko chugui tesarái.

Péro ramoite pe amo Tatukuápe oiko jeýma peteĩ ñemondyiguasu upeichagua. Mokõi maihkador jeko ojuhu ka’aguýpe peteĩ animal ojoguáva vakápe, péro ndaha’éi. Ipartikularetemíjeko la vícho. “Ikatu péva oime la mba’epochy, péro oremboduda jey pórke nahatĩri ha ndahuguáiri”, he’i hikuái oúvo. Ivaietemíjeko. Pe hova kangue jeko okapete voi morotĩ ojehecha. Ndohechái ha nohendúi jeko la animal, ha pe hakamby pa’ũ katu ndaje arádo rapykueréicha oñembovopa.

Heta jeýma la kurióso ohóva ohecha, ha umíva apytépe avei Luchi, oho otopa la hymba vaka jaguane. Ha imárka orekógui ipalétarente opilla. Ha la takate’ỹ ha mohopĩ niko chamígo tuicha. Oipyhy ko karai ojuka ha ogueru la ho’okue, aipo tovende ndaje la xéntepe. Péro moõiko chamígo ni un kílo ovendéta. Si eguatápy chamígo, pe ivesínope okombida un churráhko ha upéva oipyhy oñotỹ la so’o pono ho’u hymba jagua.

Inembátamarõ la so’oita oĩva gánchore niko, ou Xose Maria he’i chupe:

— Mba’ehátepa karai Luchi nereme’ẽi chéve taraha tamosesína. Chéko nda’umo’ãi añete la aipo vaka maldesído ro’okue; péro la jaguápe ame’ẽhaguére niko cheperdonáne Ñandejára.

Ha upéicha Xose Maria okovra’imi iperxuisioita heta áño ojeperxudika rire.


- 9 -
OMANO NE RYMBA VAKA PARA
(Che sýpe,  amomandu’apotávo hembiasakuére)

Entéro trravaxador chamígo jahayhu pe ñande trraváxo. Péro oĩ la itrraváxo ohayhuvaíva, ha upéva na’iporãi. Nderehayhuvaiva’erãi la nde trraváxo che sovríno, pórke ikatu ndeperhudika. Che ahecha pe itrraváxo ohayhuvaíva ndohayhuporãi pe itrravaxokue. Na’itiempovéima oñangareko haguã itrravaxokuére. Umichagua tapicha ombotapykue hogapy, ifamílla, ha ni ijehe noñangarekovéima pórke ha’e omba’apova’erã katuete.

Che chamígo upéva upe deféyto añoite ajuhu la lopi Demésiore.  Upevaguitamante la itujakue ou imboriahu, pórke pévako karia’y omba’apova’ekue tiémpo porãre. Ndaha’éi chamígo nde ru haguére ni amboalavaségui che rapicha. Che akakuaa hendive. Chemitãguasúrõ la che sy cheme’ẽ chupe chembo’e haguã trraváxore; ha ha’e ojapo chehegui karia’y. Aiko chupe de guáino. Yma niko la guáino peteĩ ajudánte; ko’ãgante niko opyta kavaju moñanihára ramo. Heta mba’e chembo’e ha upéva a’agradeséva chupe pórke ovaléta chéve amano meve.  Upéi aju amenda la ipríma rehe ha he’i chéve: “chekovra hepy nde ava”. Upéicha chembojarúmi.

Upérõ romba’apo la ovráxepe. Ronohẽ yvyra ka’aguýgui kárro guasúpe.  Heta oguereko la kárro porã, ha la hymba guéi porãvéva Demésio Sarratéagui nda’ipóri pe Juty departaméntore. Ha’e oheka voi ha ojogua la guéi porã toĩ oĩhápe ha tovale la ovaléva. Heta oĩ he’íva hese: “Karia’y guápo”; péro che ha’e chamígo mba’éreiko nda’iguapomo’ãi ko iñerramiénta porãva. Ha upéi ave, na’oimeraẽva avái la ikarréro. Ha’e oiporavo la karia’y guápo. Péro niko chamígo, ha’eháicha ndéve aína… ohayhuvai la itrraváxo. Péva niko la omba’apo jave hína nere’amolehtaiva’erã voi mba’evetére.  Nanerendúi voi. Nopenái voi mba’evére. Ta’iku’i la opẽva ha tomano omanóva chamígo, ha’e itrraváxo ndohejamo’ãi ndéve mbyte rupi rei. Chemandu’a porã peteĩ ára, rosẽta jave roho ka’aguýpe, oguahẽ oúvo peteĩ vesíno ha he’i chupe:

— Oiméngo karai Sarratéa peteĩ ne rymba vaka para opa’ã amo yvy susũme kuehe guive; ha aju ramo chamígo ro’avisa pórke aimo’ãkuri osẽ jeýta, péro iko’ẽ upépe, poloméno una júnta guéipe mante  renohẽta.

— Ha iporã — he’i ha’e — aagradese ndéve,  péro ipituvárõ tomano. Che ahava’erã amba’apo pórke areko la chína ha heta la avara’y omongarúva.

Ha rosẽ roho. Romba’apo todo el dia. Traváxo pohýi péro traváxo porã rojapo. Rojere pe ka’aru porã rupi; ropoipa ore rymba guéi ha roportiju. Upérõ he’i chupe Páulo Lehkáno:

— Iporãnguete ñanohẽ che patrón, poloméno regana kiñénto patakon ko ehte dia.

Oñe’ẽ mboyve lopi Demésio osoro chupe ña Voni:

— Mba’éiko he’ise la 500 patakon ogana upépe ha ápe operde mil; pórke aje’i la dóse guive oguejy yryvu la che rymba vaka hovéra porãitére.  Mba’éiko hasykue la mokõi guáino ha una júnta guéi omondo onohẽ sapy’aite. Che ndaikuaái mba’épa opensa ko karai.

—Omanotantera’e— he’i lopi Demésio —. Hi’araguahẽ. Upépe ha upéicha omanova’erãra’e. Ha upéi ave la viéha, jarekóguinte omano ñandehegui. Oreko’ỹvagui nomanói.

— Aipotáko che — he’i ña Voni, ha osẽ oho upégui.

Upe guive ore roiporu ñe’ẽnga ramo. Oimeraẽva trrúkope roperdérõ ro’e ojupe: “Omano ne rymba vaka para”. Ramoite katu ko aipuru jey upe ñe’ẽ. Ou he’i chéve che ra’y Soílo:

— Chexodétamante papa la che patrón pórke ndahavéima arrekeri; chemonguerái, ha upéi ave ajuhu jeýma peteĩ trraváxo porã ha añepyrũséma.

— Ndéngo che ra’y la péicha reikórõ, omanóta ndehegui ne rymba vaka para — ha’e chupe — ha ambojoapy:

— Ndetrravaxokue nderehejarei— va’erãi avavépe. Upéva nemdojéta va’erã. Ndaha’éi mba’eve la un dia térã do reperde redefende haguã pe úna semána repy. Ani che ra’y rehayhuvai la trraváxo. Upéva rejuhúta tódo tiempo. Ani  ndetarova la pláta ñeganáre. Pláta gana ndahasýi. Oimeraẽva itavýva ogana, omba’apóma guive. Péro na’oimeraẽvai oaprovecha pe itrrvaxokue; na’entéroi omorrendi. Ndahetái oĩ la iganánsia omoñemoñáva, porke upéva la hasýva. Hetave oĩ la omba’aposénteva, tarei jepe; ha upéva peteĩ vísio avei. Patrronkuéra upéva oikuaa porã ha ixodídova oiporumeme mboriahúre. Ikatúrõ che ra’y, médio diánte emba’apo, ha upéi eñangareko ndetrravaxokuére, ani oñehundítei. Trraváxo ko nda’ifáltai. Trravaxokuénte la ifáltava.

No hay comentarios:

Publicar un comentario