sábado, 27 de mayo de 2017
MILÍKO RÃNGUE
Heta, ñande chovy, jahasa asy pe diytadúra
tiémpo pe – he’í chéve karai Jose’i
Ferreira pe amo Atyrápe – ha oguapy omombe’u chéve hembiasakue.
Upëro niko heta paraguájo pe oñenega
iderécho. Heta tapicha ojeharu, ha umíva ñamombe’u’ÿre ojegarrotea va’ekue ha
oñemosë va’ekue ñane retägui. Heta tapicha ndojapói upérö pe ojaposéva. Péina
hína pe che ra’y Merárdo. Ha’e niko oreko ramö guare 20 áño ne raka’e omohü’a
la ijehtúdio ha oikese la Escuela Militar
pe. Ha’e oikose militar ramo. Péa la
ivokasión aje; ha che aapoja chupe.
Ou peteï ára he’i chéve: “Ché niko papa
aikese la Escuela Militar pe”, ha
ha’e chupe: “Upéva ko che ra’y na’isensílloi hína pórke ñande niko ndaha’éi de
la situasion, ha che ahendu upépe oike haguä la mitä pyahu oguereko va’eräha
katuete iñafiliasion kolo’o”
Ha he’i chéve: “Nda’upéichaI niko
taita. Che añe’ëma tio Xasínto ndive, ha ha’e he’i chéve chemoingetaha”. “Upéicharö
che ra’y ñatantea kuaa”, ha’e chupe.
Upérö niko oï ore famílla pe peteï ore
prímo polítiko oïva la milísia pe; upéva hina Xasínto Gonsále, ikoronel jepe
va’ekue. Ha ha’e omyakäraku la che ra’ýpe. Orahase katuete, ha oarregla la
ikáso omorrendi haguä. Ojeprepara la che
ra’y ha oho orrendi. Ohasa poräite ha
opa ojeroky’i oúvo; ovy’aiterei. Péro
niko ogueru peteï lísta ndepukúva; hetaiterei mba’e ojejerure chupe ogueraha
va’erä Escuela militar pe opyta haguä internádo. Peteï mba’ekuéra rysýi
ipukúva, ha ipohýimava mboriahúpe guarä.
Suérte rei niko roguereko upérö peteï
kure kyra, romongarúva rohóvo, ha ha’e isýpe: “Ñakarneána la viéxa la ne rymba
kure, ña vende so’o ha ñandy, hyepyrénte topyta ñandéve, ha jajoguapaite chupe
la hemikotevë”. Ha upéicha rojapo. Ovy’aite
niko la che ra’y Merárdo. Heta oagradese oréve ha oho heseve.
Upe semána pahápe oguahë jey oúvo
Atyrápe ha ndahovajeraiete. Ahechakuaa hese ha aporandu: “Mba’éiko oime che ra’y ajeve ko nderevy’ái jepiguáicha”,
ha he’i chéve: “Ijetu’u che ndive papa, pórke ojerure chéve hikúai afiliasion
partidária, ha che niko aikuaa porä ñande ndaha’eiha ijapytepeguakuéra ha atï
ndehegui ajerure haguä permiso”.
“Ndovaléi retï che ra’y” – ha’e chupe.
“Upéva naha’éi nde kúlpa. Ha che ahechápype
mba’épa la ne vokasion ame’ë ndéve la permíso. Péro niko kóa ko káso nodependéi
chehegui año; ñakomunika va’erä ñande partídope, ha chugui ñaguenohëarä la
permíso”.
“Nde katu reikuaáta upéva taita” - he’i
chéve, ha ha’e chupe: “Jaháta ñañe’ë karai Tóti
Cano ndive; ha’e niko la ñande Partído presidénte ko Atyrápe”, ha rosë roho.
Tóti
Cano niko pelukéro ha oñapï heta
kápope ha oïmearä niko upévare mba’e ndojepokói raka’e hese. Romombe’upa porä rire chupe la ore káso he’i
oréve: “Nda’iporiete provléma. Äichagua káso manterei oñepresenta, ha che,
ñande Partído rérape ro’autorisáta che ra’y. Ápe che aanotáta ko che kuadérnope
rerekoha permíso ñande Partído gui rejeafilia haguä la kolorádo pe. Tereho karai Ranoni rendápe tande’afilia
ha eiko gua’u chupe kuera la kolorádo ramo, eike ha eiko la militar ramo,
eñeha’ä easende, eho ikatuha peve. Anínteke márö nderesarái ne kompromísogui ñande
Partído ndive.
Ovy’aite niko la che ra’y Merárdo ha
oho oje’afilia ha ou omombe’u chéve hetaite omongele’e hague chupe karai Ranóni,
Seysional presidénte; heta ndaje omboaguara chupe ha opa ohetümba chupe. Mba’éguitepa
anichéne aje ko famílla liveral teete apytere oipo’óva hína.
Oraha Merárdo la ikuatia ha ohóma
opytávo; péro niko 8 día haguépe hova puku jey ojerévo Atyrápe. “Ne provléma
jey piko che ra’y ha’e chupe”, ha he’i chéve: “Upéicha hína papa; ha ko’äga katu
ijetu’uvéma. He’i niko chéve hikuái
aikotevëha avei nde ne afiliasion rehe ha avei che aguélo mba’e rehe, pórke niko
ndaje la militar oiko haguä peteï mitä pyahúgui, ha’e, itúva ha ijaguélo
ikolorádo va’erä.
Upéicha ramo che ra’y nañanderapevéima,
pórke la nde rejapóva che ndaikatuvéima ajapo –ha’e chupe–. Nde reju rejerure
chéve permíso reje’afilia haguä ha che ro’autorisa, péro che ndarekovéima
mávapepa ikatu ajerure permíso pórke la che ru añotÿma va’ekue, ha ha’e chereja
va’ekue hekoviárö ñande Partídope. Ajevérö che upéva ndaikatuvéima akambia.
Upepete che ra’y odesidi ohejapávo ha osë
oho Guenosáire pe.
Tadeo
Zarratea
Abril
de 1998.
Suscribirse a:
Enviar comentarios (Atom)
No hay comentarios:
Publicar un comentario