Aprobación del Pabellón y Escudo Nacional en el Tercer Congreso reunido en el templo de la Encarnación el 25 de noviembre de 1842, bajo la presidencia de don Carlos Antonio López.
Óleo sobre lienzo de Guillermo Ketterer pintado en 1957.

viernes, 6 de junio de 2014

TAPICHA OPERDEVA'EKUE IRREALIDA

Upéva upe karia’y oïva’ekue Pirapópe de komisário. Itukumboitemihína. La kampesíno paraguájore ndocha’eikaka; ndaikatuiete voi ohecha; oinupäseterei voi. “Haragan, vandído, vividor memete ko’ä vaduláke”, he’i voi. Péro la gríngo ndive ivon. Chupekuéra hory.

Oñemombe’úva ohohague he’i huvichápe: – Chetrrahladána pe amógui mi xéfe. Upépengo che ajeperdéta kómo profesional pórke añedesentrenaiterei. Ojapóma do áño ndarekovéi hague ni peteï préso ha opa che vo de mándoma aperde ahávo. Aperde la che autorida; oikopotaite  chehegui partiku.

Ha revy’ava’erä katu niko – he’íje chupe la huvicha – neremba’apói ha reime umi gríngo pláta heta apytépe.

No… mi xéfe – he’i ha’e – La vríngoreko nañamandái ñande. Ha’ekuéra noñe’aprovlemái voi ha upéi ave oreko voi apárte la ipolisiakuéra. Upéva ha’ekuérante oikuaa. Ha che katu karia’y de afrénta; nde chekuaa porä; la jaikoreihápe ndavy’ái. Che ahase umi arriéro vai hetahápe. Amo aimehágui ohopáma la vandído. Opyta xapone meme, ha umía… pss… vyropa.

Ha upémarö ombou chupe hikuái ko’a yvatévo. Pyérto Otáño héra la lugar. Upépe orrekupera la ijautorida. Heta oporo’apresa, oporonupä ha oporomulta. Kantinaguiröguáicha ndaje ovende lo mitäme iliverta.
Oguahëre voi jeko he’i la gríngope:

Poneme una camioneta para el servicio, patrón, y en meno de un año te voy a limpiar de badulaque tu propiedá.

Upérö lo mitä odefendehínakuri upépe peteï yvy fihkal pehenguemi ojagarrapaséva upe aleman. Ko’a Itapúape ko péicha memetéma voi.  Volson apu’amimímentema la paraguájo opyta, ha michïrema voi umi pa’ü he’i lo mitä “ápe ko mesa de villar ntema voi la ñande ñadefendéva".

Ha oguhta upéva la aleman tujápe, ha ogueru chupe peteï kómbi pyahuetenuga voi. Ha upépe katu komi ovevete.

Nachemandu’aporäiko che, péro amalisia Tarásio Maldonádo la héra hína, peteï vogadéño karapeton rova avevo guaikuru vai. Ha oñepyrü la itrraváxo oahudienta haguä lo mitäme. Upe Pirapópe guaréicha jey. Péro ápe lo mitä opilla voive ha oñe’organisa orresihti haguä.

Oiko la komision vesinal ha isáko koli ramo jepe la IBR, oñekarama lo mitä huguáire. Ha la omollantaveva’ekue komíme niko la  mba’evete voi noñehetüukavéi chupe. Nda’ipórimante oñomboguejýva polisiápe narreglorä. Ojerepaite chugui lo mitä ha ni jagua mano noñemombe’uvéi chupe.

Are oiko oheka moöguiopa ikatu onrreda lo mitäme pórke la xúnta ojapórö ndoúi chupe avave. Ikueraipáma hikuái la mbarete vai ha amenásagui. Upéi peteï jey ou chupe la idéa. Ohenói moköi ta’ýra ha he’i chupekuéra: “Pehóta pe’avisapaite ñandéve umi maléope, ágä domíngo outaha ápe IBR yguakuéra ojapóvo xúnta yvy rehegua ha oñe’ëse hendivekéra; oimérö interesádo tou.

Upéicha oikó ha upe domíngo pyhareve ijatypaite lo mitä komisariápe. Upe la ócho rupi ndojekuaáimarö avave ha’i komi:  “Oiméne oñapolema’imi hikuái tapére; péro agäite oguahëne; upe aja tekotevë ñande ñañomongetami”. Ha oñepyrü oporoamenasa. Upéi he’i: “Tekotevë pejerure umi karaípe tapendererahapa ótrro ládo pórke ápe peime vai; peime yvy axénope, pe vríngo oreko la kuatia, che ahecha, ha ko’ävako oï porä lekaja guasu ndive, ndaha’éi peëicha oúva oike komunihta pórtepe, mbaretépe, ha oñemomba’e  mba'e axénore. Che amombe’uporäta chupekuéra añembouha -gue ko’ápe arreguardávo la léi, la propieda priváda ha la trankilida púlika. Ajevérö peikuaáma.

Ombohovaimimi chupe lo mitä káda ku ipohyiete, ha amáhke asaje haku la yvy. Upéi otoka Venério Millán-pe; chupénte voi la oguahësehínara’e, pórke ha’e la koordinador ha ohete’uhéi chupe.

Nde katu Millan ndererekovéima rejapova’erä ko Otáñope – he’i chupe. – Rejepillapáma. Nde reime pagádo por el komunihmo internasional rekrea haguä poléma ko’ápe; pero nerembohasavéima la nde pichiguy; ajevérö rehóntemava’erä ne sáno reheve.

Ha he’i chupe Venério:

Ndaikatúi ha’e ndéve komi “rejekivoka”, pórke upéicha ramo ro’eysoneráta upe ne intensióngui. Nderejekivokaikoreína. Nde trraváxonte rejapo. Péro niko ore chamigo ndorohekái la prólema. La upéva ramo hembypa oréve. Ore solusiö la rohekáva. Ha upéva nde rekomprovava’ëra gueteri nde are ramo ko’ápe.

Ha nde piko máva nde típo la che’amenasa haguä chemosëvo ko’águi. Ajépa ndesuversívo nde suidadáno.

–  Péro mba’e amenásatepa che ajapo – he’i Venério.

Ha upéva la rejapóva. Ha rei che rehe repu’äta pórke nde mante nderesa’yjuva’erä la tahachi ha pombéro ndive reiko vaírö. Nde peteï rrevélde; upéva che aikuaáma aju mboyve ko’ape. Ndéngo la xénte repu’äva la autoridáre, péro ko’ägake eñekarama porä ne rymba rrekádo akäre pórke chéve la che’enfrentatareína.

Ore piko mba’e rekávo la nde rehe ropu’äta. Ndéngo peteï tembijokuáinte, tahachi, ereháicha voi ndejehe. Orévengo ótrro hendapete la ore sapatu orejopy. Ótrro la orerekojopýva, ha piko marä upévagui rojeréta ro’enfrenta haguä ndéve.

Upépe komi inambipu’ä ha oporandu:

– Ha máva ta nga’u aipóva.

Ha ore rrealida chamígo. Ore la rokambiaséva, ndaha’éi komi ni Xue ni Presidénte de la Rrepúlika. La umíva ñekambia mba’everä ndovalemo’äi oréve. Oréve ko ore rrealida la oreforsáva. Ore roñe’organisa rokambia haguä ore rrealida.

Péro nde piko mba’e rrealida rerekóta nde arriéro perö – he’i chupe komi-  
Ndéngo ni nanepónchoi; ndererekói mba’eve ha reiko ere: “che rrealida, che rrealida”.

Upéicha heta arxel rire oñesëmba, ha tapére ndaje he’i lo mitä Venériope: “Heta mba’éma reperde ko ñande jepytasópe péro péina ehte día ae reperdepaite, pórke reju reperde nde rrealida; ko’äga  nde änguéntema; oiko ndehegui Póra”.

Ha Venério ndaje he'i: “Omerese ko karia’y omanda tuichave, pórke kóa la kampesíno derécho ñenega omoguahë hu’äitépe, ni ndajaroviaséi”.

                                                                                                         Tadeo Zarratea

No hay comentarios:

Publicar un comentario