Oguahëre voi jeko he’i la gríngope:
viernes, 6 de junio de 2014
TAPICHA OPERDEVA'EKUE IRREALIDA
Upéva upe karia’y
oïva’ekue Pirapópe de komisário. Itukumboitemihína. La kampesíno paraguájore
ndocha’eikaka; ndaikatuiete voi ohecha; oinupäseterei voi. “Haragan, vandído, vividor memete ko’ä vaduláke”, he’i voi. Péro la
gríngo ndive ivon. Chupekuéra hory.
Oñemombe’úva ohohague he’i
huvichápe: – Chetrrahladána pe amógui mi
xéfe. Upépengo che ajeperdéta kómo profesional pórke añedesentrenaiterei.
Ojapóma do áño ndarekovéi hague ni peteï préso ha opa che vo de mándoma aperde
ahávo. Aperde la che autorida; oikopotaite chehegui partiku.
– Ha revy’ava’erä katu niko – he’íje chupe la huvicha – neremba’apói ha reime umi gríngo pláta heta
apytépe.
– No… mi xéfe – he’i ha’e – La
vríngoreko nañamandái ñande. Ha’ekuéra noñe’aprovlemái voi ha upéi ave oreko
voi apárte la ipolisiakuéra. Upéva ha’ekuérante oikuaa. Ha che katu karia’y de
afrénta; nde chekuaa porä; la jaikoreihápe ndavy’ái. Che ahase umi arriéro vai
hetahápe. Amo aimehágui ohopáma la vandído. Opyta xapone meme, ha umía… pss…
vyropa.
Ha upémarö ombou chupe
hikuái ko’a yvatévo. Pyérto Otáño héra la lugar. Upépe orrekupera la
ijautorida. Heta oporo’apresa, oporonupä ha oporomulta. Kantinaguiröguáicha ndaje ovende lo mitäme iliverta.
Oguahëre voi jeko he’i la gríngope:
Oguahëre voi jeko he’i la gríngope:
– Poneme una camioneta para el servicio, patrón, y en meno de un año te
voy a limpiar de badulaque tu propiedá.
Upérö lo mitä
odefendehínakuri upépe peteï yvy fihkal pehenguemi ojagarrapaséva upe aleman.
Ko’a Itapúape ko péicha memetéma voi. Volson apu’amimímentema la paraguájo opyta, ha
michïrema voi umi pa’ü he’i lo mitä “ápe ko mesa de villar ntema voi la ñande
ñadefendéva".
Ha oguhta upéva la aleman
tujápe, ha ogueru chupe peteï kómbi pyahuetenuga voi. Ha upépe katu komi
ovevete.
Nachemandu’aporäiko che,
péro amalisia Tarásio Maldonádo la héra hína, peteï vogadéño karapeton rova avevo guaikuru vai. Ha oñepyrü la itrraváxo oahudienta haguä lo mitäme. Upe Pirapópe
guaréicha jey. Péro ápe lo mitä opilla voive ha oñe’organisa orresihti haguä.
Oiko la komision vesinal
ha isáko koli ramo jepe la IBR, oñekarama lo mitä huguáire. Ha la
omollantaveva’ekue komíme niko la
mba’evete voi noñehetüukavéi chupe. Nda’ipórimante oñomboguejýva
polisiápe narreglorä. Ojerepaite chugui lo mitä ha ni jagua mano noñemombe’uvéi
chupe.
Are oiko oheka moöguiopa
ikatu onrreda lo mitäme pórke la xúnta ojapórö ndoúi chupe avave. Ikueraipáma
hikuái la mbarete vai ha amenásagui. Upéi peteï jey ou chupe la idéa. Ohenói moköi
ta’ýra ha he’i chupekuéra: “Pehóta pe’avisapaite
ñandéve umi maléope, ágä domíngo outaha ápe IBR yguakuéra ojapóvo xúnta yvy rehegua
ha oñe’ëse hendivekéra; oimérö interesádo tou.
Upéicha oikó ha upe domíngo
pyhareve ijatypaite lo mitä komisariápe. Upe la ócho rupi ndojekuaáimarö avave
ha’i komi: “Oiméne oñapolema’imi hikuái tapére; péro agäite oguahëne; upe aja
tekotevë ñande ñañomongetami”. Ha oñepyrü oporoamenasa. Upéi he’i: “Tekotevë pejerure umi karaípe
tapendererahapa ótrro ládo pórke ápe peime vai; peime yvy axénope, pe vríngo
oreko la kuatia, che ahecha, ha ko’ävako oï porä lekaja guasu ndive, ndaha’éi
peëicha oúva oike komunihta pórtepe, mbaretépe, ha oñemomba’e mba'e axénore. Che
amombe’uporäta chupekuéra añembouha -gue ko’ápe arreguardávo la léi, la propieda
priváda ha la trankilida púlika. Ajevérö peikuaáma.
Ombohovaimimi chupe lo
mitä káda ku ipohyiete, ha amáhke asaje haku la yvy. Upéi otoka Venério
Millán-pe; chupénte voi la oguahësehínara’e, pórke ha’e la koordinador ha
ohete’uhéi chupe.
– Nde katu Millan ndererekovéima rejapova’erä ko Otáñope – he’i
chupe. – Rejepillapáma. Nde reime pagádo por el komunihmo internasional rekrea
haguä poléma ko’ápe; pero nerembohasavéima la nde pichiguy; ajevérö
rehóntemava’erä ne sáno reheve.
Ha he’i chupe Venério:
– Ndaikatúi ha’e ndéve komi “rejekivoka”, pórke upéicha ramo
ro’eysoneráta upe ne intensióngui. Nderejekivokaikoreína. Nde trraváxonte
rejapo. Péro niko ore chamigo ndorohekái la prólema. La upéva ramo hembypa
oréve. Ore solusiö la rohekáva. Ha upéva nde rekomprovava’ëra gueteri nde are
ramo ko’ápe.
– Ha nde piko máva nde
típo la che’amenasa haguä chemosëvo ko’águi. Ajépa ndesuversívo nde suidadáno.
– Péro mba’e amenásatepa che
ajapo – he’i Venério.
– Ha upéva la rejapóva. Ha
rei che rehe repu’äta pórke nde mante nderesa’yjuva’erä la tahachi ha pombéro
ndive reiko vaírö. Nde peteï rrevélde; upéva che aikuaáma aju mboyve ko’ape.
Ndéngo la xénte repu’äva la autoridáre, péro ko’ägake eñekarama porä ne rymba
rrekádo akäre pórke chéve la che’enfrentatareína.
– Ore piko mba’e rekávo la
nde rehe ropu’äta. Ndéngo peteï tembijokuáinte, tahachi, ereháicha voi ndejehe.
Orévengo ótrro hendapete la ore sapatu orejopy. Ótrro la orerekojopýva, ha piko
marä upévagui rojeréta ro’enfrenta haguä ndéve.
Upépe komi inambipu’ä ha
oporandu:
– Ha máva ta nga’u aipóva.
– Ha ore rrealida chamígo.
Ore la rokambiaséva, ndaha’éi komi ni Xue ni Presidénte de la Rrepúlika. La umíva ñekambia mba’everä ndovalemo’äi oréve. Oréve ko ore rrealida la oreforsáva. Ore
roñe’organisa rokambia haguä ore rrealida.
– Péro nde piko mba’e
rrealida rerekóta nde arriéro perö – he’i chupe komi-
Ndéngo ni nanepónchoi; ndererekói
mba’eve ha reiko ere: “che rrealida, che rrealida”.
Upéicha heta arxel rire
oñesëmba, ha tapére ndaje he’i lo mitä Venériope: “Heta mba’éma reperde ko
ñande jepytasópe péro péina ehte día ae reperdepaite, pórke reju reperde nde
rrealida; ko’äga nde änguéntema; oiko
ndehegui Póra”.
Ha Venério ndaje he'i: “Omerese
ko karia’y omanda tuichave, pórke kóa la kampesíno derécho ñenega omoguahë
hu’äitépe, ni ndajaroviaséi”.
Tadeo Zarratea
Suscribirse a:
Enviar comentarios (Atom)
No hay comentarios:
Publicar un comentario