Guarani
paraguái achegety teete
JOAPYHA 1
GUARANI ÑE’Ë JEHAIRÄ MBOJOJAHAKUÉRA
Romboapývo
oreñepia’ä pukuete romboachegety
tee potávo ñane ñe’ëme, mbykyetemi amombe’u háicha ko’ápe, rohasáma va’ekue
rohecha umi mbojojahakuéra ijapyterekuetéva, haipýpe ojeporúva. Roike chupe
ropytu’u’ÿre ni sapy’ami, pórke niko äva rehe osaingo achegety tee oñemoï
ramóva jeporu porä. Ko’ä moköi tembiporu rupive ikatu jahai hekopete ñane ñe’ë
ha avei ikatu jahai peteïchapaite ñande jaiporúva kuatia rupive. Ko’äva rehe
niko osaingo avei hína, he’i háicha ñande léi ñe’ënguéra reheguáva, umi ñande
rapicha Derécho, iñe’ë reheguáva, haipy rupive mante ikatúva oñemboaje.
Ko’äva apohápe sa’ivéma roñombohovapytä, rojotrrata
porä mivéma ha roñomongetavéma. Hasýpe
ñane ñe’ë rerekuára kuéra ojupi yvatemi ha oñepyrü ojapyhy ñe’ë ojeporúva
kuaapy tee apópe. Mediánte upéva roñepyrü roheka oñondivepa mba’eichaitépa
ikatu ñamombe’u poräve umi irundy mbojojaha jarekómava voi. Atypavë pehë
Ñe’ëtekuaa ha Jehaikatúre omba’apóva oñepyrü jey kuri ombosako’i umi
mbojojahakuéra ñemombe’u reko, ha oiméne ra’e roñomboaty rire die vése mba’e rombyapu’a.
Umíva umi atýpe ou avei kuri oike heta terekuára upepegua tee’ÿva ha oreguainea
mbarete.
Umi ñemombe’u reko, ojejapo moköive ñane retä ñe’ë teépe
ha oñemboaje peteï atypavëme; upéva oiko agóhto el 10 ramo, 2016 pe, ka’aru ypy
guive ka’aruete peve, Paraguái Ñe’ënguéra Sämbyhyha rógape, pe amo “Eligio
Ayala Nº 1.052” pe.
Upe ramo ore’aty 22 Terekuára ha peteï ikatu’ÿva’ekue
ou, ovota korréo eleytrróniko rupive. Rovota peteïteï umi mbojojaha irundyvére.
Umi 23 vóto oïvagui kotypýpe, pe mbojojaha omoïva achegety tee
oguenohë 22 vóto ha peteï osë morotïva; mbojojaha
moanduhe rechaukaha rehegua oguenohë 21 vóto ijupe guarä ha osë 2
morotïva; mbojojaha ñe’ë pehë tïguáva
jehairä katu oguenohë 22 vóto ha peteï morotïva; ha ipahaitépe mbojojaha ñe’ë apo reheguáva
oguenohë 23 vóto ijupe guarä.
Jahecha háicha, enterovetéva ko’ä mbojojaha ohupyty porä asyete pe Terekuapavë reko mboguataha
ojeruréva: toñemboja’o mbohapy hendápe terekuára kuéra kotypýpe oïva ha moköi
umíva vore tomoneï. Upéicha va’erä oñemoïta térä oñemo’ambuéta javérö mbojojaha
kuéra oñemoïva ñane ñe’ë ojehai porä haguã.
Ko’ä mbojojaha jehaipýpe iporupyräva rehegua péina
opyta péicha:
GUARANI ÑE’Ë JEHAIRÃ MBOJOJAHAKUÉRA
Guarani
ñe’ë ojehai hekopete ha peteïchapaite irundy mbojojaha rupive.
1.- Mbojojaha
peteïha. Achegety tee rehegua
Guarani
ñe’ëme oï 33 ñe’ëpu tee
ojehechaukáva 33 taipu rupive. Umíva
hína:
A a, Ã ã, Ch ch, E e, Ë ë, G g, G̃ ç,
H h, I i, Ï ï ,
J j, K k, L l, M m, Mb mb, N n, Nd nd,
Ng ng, Nt nt, Ñ ñ, O o, Õ õ, P p, R r, Rr rr, S s, T t, U u, Ü ü, V v, Y y, Y
ÿ, ’ (Puso). Guarani Ñe’ë Rerekuapavë omoneï avei D d, F f ha Ll ll, ojehai hag̃ua ñe’ë oúva ambue ñe’ëgui, oñemohenda rire hekópe.
Guarani
achegety teépe ndaipóri taipu ipu’ÿva térã ipukõiva. Ndaipóri avei ñe’ëpu
ojehechaukáva mokõi taipu rupive. Pundie itaipukõiva ojerereko peteï taipu año ramo.
2.- Mbojojaha mokõiha. Muanduhe rechaukaha rehegua (´)
Ojehaívo
guarani ñe’ë, oñemañava’erã pu’ae ipu hatãvéva rehe, ojeporu haçua muanduhe
rechaukaha.
Pu’ae ipu
hatãvéva oïramo ñe’ë pahaitépe, márõ ndojehaiva’erãi hi’ári muanduhe
rechaukaha. Tembiecharã: guata, ñani, ao.
Pu’ae ipu
hatãvéva oïramo upe mboyve katu, ojehaiva’erã katuete. Tembiecharã: ára, purahéi.
Pu’ae ipu
hatãva oïramo mokõi térã hetave peteï ñe’ëme, ojehaiva’erã pe tenondevevogua
ári, ndopytáima guive ipahaitépe. Tembiecharã: mbo’ehára.
Pu’ae
tïguáva ári ndojehaíri muanduhe rechaukaha, ogueraháramo tïgua rechaukaha.
Tembiecharã: mokõi, ko’ërõ, akãme.
Opaite
ñe’ë
oguerahava’erã peteï muanduhe rechaukahánte ha upéva osyryry ñe’ë ári oñembojoapývo
ñe’ëky rupive. Tembiecharã: pirapire, pirapirére,
oñembopirapirevéta.
Oime avei
muanduhe andu, ko mbojojahápe ombojoapy ha omoïmbáva.
3.- Mbojojaha mbohapyha. Ñe’ë pehë tïguáva jehairã
Ñe’ë pehëme ndoikéi oñondive mokõi
taipu tïguáva. Tembiecharã: çua, ma, ne, ña.
Pu’ae
juruguáva (a, e, i, o, u, y) oikéramo ñe’ë
pehëme pundie tïguáva (ç, m, n, ñ), ndive; térã pundie tïjuruguáva (mb, nd, ng,
nt) ndive, ko’ãva oguerova hese itïñe’ëngue. Tembiecharã: ma, nda.
Pu’ae tïguáva (ã, ë, ï, ö, ü,ÿ) oikéramo ñe’ë pehëme pundie juruguáva (ch, g,
h, j, k, l, p, r, rr, s, t, v,’ puso)
ndive, oiko ñe’ë pehë tïguáva. Tembiecharã: tã, pytã.
4-. Mbojojaha irundyha. Ñe’ë apo rehegua
Tapicha
oñe’ëvo guaraníme, ojapo iñe’ërã. Upevarã ombojoaju ñe’ëpy ha ñe’ëky.
Ojehaívo, umi ñe’ëky mboyvegua ha ñe’ëky rireguáva, omoambuéva ñe’ëpýpe, oñembojoajuva’erã
hese oiko haçua chuguikuéra peteï ñe’ë
año. Tembiecharã: Oporogueroguataseténiko.
Oime ñe’ëky
ikatúva ojererova hendágui ha oñembohasa ñe’ëpy
renondévo térã hapykuévo; upéicha jave, ndojoajúi. Tembiecharã: Cheakãhatãitémi,
etémi cheakãhatã.
Oime ñe’ëky ikatúva ojeporu oï’ÿre ijykére ñe’ëpy ha’e omoambuéva.
Tembiecharã: Upéva oikomo’ãkuri. Upéva mo’ãkuri. Ikatu
avei oñembojoaju ñe’ëpy rehe ñe’ë riregua ipehëteïva. Tembiecharã: Oúre, amógui.
Ñe’ëriregua ipehë hetáva ndojoajúi ñe’ëpy
rehe. Tembiecharã: Ou rehe; Amo guive.
No hay comentarios:
Publicar un comentario