Aprobación del Pabellón y Escudo Nacional en el Tercer Congreso reunido en el templo de la Encarnación el 25 de noviembre de 1842, bajo la presidencia de don Carlos Antonio López.
Óleo sobre lienzo de Guillermo Ketterer pintado en 1957.

viernes, 26 de agosto de 2016

GUARANI ÑE’Ë JEHAIRÄ MBOJOJAHAKUÉRA

Guarani paraguái achegety teete

JOAPYHA 1

GUARANI  ÑE’Ë  JEHAIRÄ  MBOJOJAHAKUÉRA

Romboapývo  oreñepia’ä  pukuete romboachegety tee potávo ñane ñe’ëme, mbykyetemi amombe’u háicha ko’ápe, rohasáma va’ekue rohecha umi mbojojahakuéra ijapyterekuetéva, haipýpe ojeporúva. Roike chupe ropytu’u’ÿre ni sapy’ami, pórke niko äva rehe osaingo achegety tee oñemoï ramóva jeporu porä. Ko’ä moköi tembiporu rupive ikatu jahai hekopete ñane ñe’ë ha avei ikatu jahai peteïchapaite ñande jaiporúva kuatia rupive. Ko’äva rehe niko osaingo avei hína, he’i háicha ñande léi ñe’ënguéra reheguáva, umi ñande rapicha Derécho, iñe’ë reheguáva, haipy rupive mante ikatúva oñemboaje.  

Ko’äva apohápe sa’ivéma roñombohovapytä, rojotrrata porä mivéma ha roñomongetavéma.  Hasýpe ñane ñe’ë rerekuára kuéra ojupi yvatemi ha oñepyrü ojapyhy ñe’ë ojeporúva kuaapy tee apópe. Mediánte upéva roñepyrü roheka oñondivepa mba’eichaitépa ikatu ñamombe’u poräve umi irundy mbojojaha jarekómava voi. Atypavë pehë Ñe’ëtekuaa ha Jehaikatúre omba’apóva oñepyrü jey kuri ombosako’i umi mbojojahakuéra ñemombe’u reko, ha oiméne ra’e roñomboaty rire die vése mba’e rombyapu’a. Umíva umi atýpe ou avei kuri oike heta terekuára upepegua tee’ÿva ha oreguainea mbarete.

Umi ñemombe’u reko, ojejapo moköive ñane retä ñe’ë teépe ha oñemboaje peteï atypavëme; upéva oiko agóhto el 10 ramo, 2016 pe, ka’aru ypy guive ka’aruete peve, Paraguái Ñe’ënguéra Sämbyhyha rógape, pe amo “Eligio Ayala Nº 1.052” pe.      

Upe ramo ore’aty 22 Terekuára ha peteï ikatu’ÿva’ekue ou, ovota korréo eleytrróniko rupive. Rovota peteïteï umi mbojojaha irundyvére. Umi  23 vóto oïvagui kotypýpe, pe mbojojaha omoïva achegety tee oguenohë 22 vóto ha peteï osë morotïva; mbojojaha moanduhe rechaukaha rehegua oguenohë 21 vóto ijupe guarä ha osë 2 morotïva; mbojojaha  ñe’ë  pehë  tïguáva jehairä katu oguenohë 22 vóto ha peteï morotïva; ha ipahaitépe mbojojaha ñe’ë apo reheguáva oguenohë 23 vóto ijupe guarä.

Jahecha háicha, enterovetéva ko’ä mbojojaha  ohupyty porä asyete pe Terekuapavë reko mboguataha ojeruréva: toñemboja’o mbohapy hendápe terekuára kuéra kotypýpe oïva ha moköi umíva vore tomoneï. Upéicha va’erä oñemoïta térä oñemo’ambuéta javérö mbojojaha kuéra oñemoïva   ñane ñe’ë ojehai porä haguã.

Ko’ä mbojojaha jehaipýpe iporupyräva rehegua péina opyta péicha:

GUARANI  ÑE’Ë  JEHAIRÃ  MBOJOJAHAKUÉRA

Guarani ñe’ë ojehai hekopete ha peteïchapaite irundy mbojojaha rupive.

1.- Mbojojaha peteïha.  Achegety tee rehegua
Guarani ñe’ëme oï 33 ñe’ëpu tee ojehechaukáva 33 taipu rupive. Umíva hína:

A a, Ã ã, Ch ch, E e, Ë ë, G g, ç, H h, I i, Ï ï , J j,  K k, L l, M m, Mb mb, N n, Nd nd, Ng ng, Nt nt, Ñ ñ, O o, Õ õ, P p, R r, Rr rr, S s, T t, U u, Ü ü, V v, Y y, Y ÿ, ’ (Puso). Guarani Ñe’ë Rerekuapavë omoneï avei D d, F f  ha  Ll ll,  ojehai haua ñe’ë  oúva ambue ñe’ëgui, oñemohenda rire hekópe.

Guarani achegety teépe ndaipóri taipu ipu’ÿva térã ipukõiva. Ndaipóri avei ñe’ëpu ojehechaukáva mokõi taipu rupive. Pundie  itaipukõiva ojerereko peteï taipu año ramo.

2.- Mbojojaha mokõiha. Muanduhe rechaukaha rehegua (´)
Ojehaívo guarani ñe’ë, oñemañava’erã pu’ae ipu hatãvéva rehe, ojeporu haçua muanduhe rechaukaha.

Pu’ae ipu hatãvéva oïramo ñe’ë pahaitépe, márõ ndojehaiva’erãi hi’ári muanduhe rechaukaha. Tembiecharã: guata, ñani, ao.

Pu’ae ipu hatãvéva oïramo upe mboyve katu, ojehaiva’erã katuete. Tembiecharã: ára, purahéi.

Pu’ae ipu hatãva oïramo mokõi térã hetave peteï ñe’ëme, ojehaiva’erã pe tenondevevogua ári, ndopytáima guive ipahaitépe. Tembiecharã: mbo’ehára.

Pu’ae tïguáva ári ndojehaíri muanduhe rechaukaha, ogueraháramo tïgua rechaukaha. Tembiecharã: mokõi, ko’ërõ, akãme.

Opaite ñe’ë oguerahava’erã peteï muanduhe rechaukahánte ha upéva osyryry ñe’ë ári oñembojoapývo ñe’ëky rupive. Tembiecharã: pirapire, pirapirére, oñembopirapirevéta.

Oime avei muanduhe andu, ko mbojojahápe ombojoapy ha omoïmbáva.

3.- Mbojojaha mbohapyha. Ñe’ë pehë tïguáva jehairã
Ñe’ë pehëme ndoikéi oñondive mokõi taipu tïguáva. Tembiecharã: çua, ma, ne, ña.

Pu’ae juruguáva (a, e, i, o, u, y) oikéramo ñe’ë pehëme pundie tïguáva (ç, m, n, ñ), ndive; térã pundie tïjuruguáva (mb, nd, ng, nt) ndive, ko’ãva oguerova hese itïñe’ëngue. Tembiecharã: ma, nda.

Pu’ae tïguáva (ã, ë, ï, ö, ü,ÿ)  oikéramo ñe’ë pehëme pundie juruguáva (ch, g, h, j, k, l, p, r, rr, s, t, v,’ puso)  ndive, oiko ñe’ë pehë tïguáva. Tembiecharã: , py. 

4-. Mbojojaha irundyha. Ñe’ë apo rehegua
Tapicha oñe’ëvo guaraníme, ojapo iñe’ërã. Upevarã ombojoaju ñe’ëpy ha ñe’ëky. Ojehaívo, umi ñe’ëky mboyvegua ha ñe’ëky rireguáva, omoambuéva ñe’ëpýpe, oñembojoajuva’erã hese oiko haçua chuguikuéra peteï ñe’ë año. Tembiecharã: Oporogueroguataseténiko.

Oime ñe’ëky ikatúva ojererova hendágui ha oñembohasa ñe’ëpy renondévo térã hapykuévo; upéicha jave, ndojoajúi. Tembiecharã: Cheakãhatãitémi,  etémi cheakãhatã.

Oime ñe’ëky ikatúva ojeporu oï’ÿre ijykére ñe’ëpy ha’e  omoambuéva. Tembiecharã: Upéva oikomo’ãkuri. Upéva mo’ãkuri. Ikatu avei oñembojoaju ñe’ëpy rehe ñe’ë riregua ipehëteïva. Tembiecharã:
re, amógui.

Ñe’ëriregua ipehë hetáva ndojoajúi ñe’ëpy rehe. Tembiecharã:  Ou rehe;  Amo guive.

No hay comentarios:

Publicar un comentario